Na to su se prošle godine žalili Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, koja mjesečno zaprimi oko deset žalbi "lica iza rešetaka". Žalbe se, između ostalog, Zatvorenici u BiH pri izdržavanju kazni susreću se sa brojnim problemima, pa im tako ljekarsku pomoć ukazuje doktor pod dejstvom alkohola, ili im serviraju hranu s isteklim rokom trajanjaodnose na loše uslove smještaja i nekorektno ponašanje osoblja u zatvorima, neodgovarajuću zdravstvenu zaštitu i higijenske uslove, te slične probleme.

Naš saradnik Emir Hodžić danas je prošetao sarajevskom ulicom i donosi vam novi, najnoviji izgled uoči većih građevinskih zahvata u ovoj ulici, gradskoj dionici buduće Glavne gradske magistrale GGM Zenica. Pogledajte potez od raskrsnice za Mokušnice, pored dva ulaza u KPZ, pa sve prema Bojinom viru. Vaš ZB tim. 

Na sjednici Vlade FBiH u Sarajevu razmotreni su efekti rotacije direktora kazneno-popravnih zavoda poluotvorenog i zatvorenog tipa u Zenici, Mostaru, Sarajevu i Bihaću, na temelju Informacije Federalnog ministarstva pravde, saopštio je Ured Vlade za odnose s javnošću.  Kako se navodi, rotacija je realizirana na osnovu Odluke Vlade FBiH od 20.10.2011. godine, a u cilju poboljšanja rada i unapređenja sistema izvršenja krivičnih sankcija u kazneno-popravnim zavodima u Federaciji Bosne i Hercegovine

Delegacije Udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata općine Zenica i Udruženja građana „Josip Broz Tito“  su povodom 69. godišnjice od strijeljanja antifašista s područja zeničke općine, položili cvijeće na spomen- obilježje u krugu Kazneno-popravnog zavoda „Zenica“.

U  krugu KPZ Zenica, koji su okupatorske snage u to vrijeme koristile kao sabirni logor za antifašiste, strijeljano je 26. januara 1943. 12 pripadnika partizanskog pokreta iz naselja Tetovo, Banlozi i Gradišće.

Sa prvim januarom ove godine u ćelijama najvećeg zatvora u državi, zeničkog Kazneno – popravnog zavoda bilo je dvadeset osam osoba koje su izdržavale kaznu zbog ratnih zločina.

U zenički zatvor dolaze svi osuđenici kantonalnih i Vrhovnog suda Federacije, te dio onih koje osudi Sud BIH. Čak i iza rešetaka, osuđeenici su neravnopravni, jer osuđenik jedne nacionalnosti, ako ga osudi Sud BiH, može tražiti premještaj u druge zatvore, dok oni osuđeni od „nižih sudova“, entitetskog i kantonalnih, „osuđeni su na Zenicu“.

Posljednjih dana mediji u RS-u su se raspisali o navodnim problemima Nemanje Jovičića, bratića državnog parlamentarca Slavka «Slavuja» Jovičića. Navodna «žrtva progona u KPZ Zenica» ustvari je napadnut prije punu godinu dana, ali pošto u posljednje vrijeme nije bilo „materijala“, mogla je poslužiti i priča sa početka prošle godine.

Sa prvim januarom ove godine u ćelijama najvećeg zatvora u državi, zeničkog Kazneno – popravnog zavoda bilo je dvadeset osam osoba koje su izdržavale kaznu zbog ratnih zločina.

U zenički zatvor dolaze svi osuđenici kantonalnih i Vrhovnog suda Federacije, te dio onih koje osudi Sud BIH. Čak i iza rešetaka, osuđeenici su neravnopravni, jer osuđenik jedne nacionalnosti, ako ga osudi Sud BiH, može tražiti premještaj u druge zatvore, dok oni osuđeni od „nižih sudova“, entitetskog i kantonalnih, „osuđeni su na Zenicu“.

Posljednjih dana mediji u RS-u su se raspisali o navodnim problemima Nemanje Jovičića, bratića državnog parlamentarca Slavka «Slavuja» Jovičića. Navodna «žrtva progona u KPZ Zenica» ustvari je napadnut prije punu godinu dana, ali pošto u posljednje vrijeme nije bilo „materijala“, mogla je poslužiti i priča sa početka prošle godine.

Nakon što je «sustanarima» Romima jer su ga potkradali psovao «balijsku majku» završio je u ambulanti, ali sve to događalo davno. Sada, jer je poželio premještaj, odlučio je da je «ugrožen na nacionalnoj osnovi». Logično, jer se u Zenici ne može dogoditi da osuđenik „prošeta vani“, kao što je to učinio Radovan Stanković u Foči.

Mladen Džidić, svjedok u slučaju «Turković» ostaće u KPZ-u Zenica jer ne ispunjava ni formalne uvjete za premještaj u «lakši» zatvor, a priče o navodnoj ugroženosti ne temelje se na stvarnim događajima, rečeno nam je prošle sedmice u ovoj zatvorskoj ustanovi.

Osuđenik na sedamnaest godina uputio je zahtjev za premještaj u KPZ Mostar, u kojem je režim osiguranja i zatvora znatno blaži. Da bi bio premješten iz jedinog federalnog zatvora «zatvorenog» tipa u Zenici, potrebno je da, između ostalog, ispuni i formalni uvjet, u vidu izdržavanja jedne trećine zatvorske kazne u zatvoru u koji je poslan. To znači da Džidić, koji je nedavno stigao u Zenicu, ovdje treba provesti najmanje pet godina i osam mjeseci, prije nego uopće može aplicirati za premještaj.

Ubica Nagib Suljić naplatio je u novembru prošle godine iz federalnog budžeta oko 50.000 maraka, jer je, suprotno presudi Kantonalnog suda u Tuzli iz 2003. godine, umjesto na izdržavanje osmogodišnje kazne u psihijatrijskoj bolnici pod stalnim nadzorom, upućen na izdržavanje kazne na psihijatrijski odjel zeničkog zatvora, poznatiji kao forenzika! Suljić je pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, nakon što je iscrpio sve domaće pravne lijekove te poslije dugogodišnjeg sporenja s domaćim sudovima, uspio dokazati da su mu tokom pet godina, koliko je proveo na Odjelu forenzike Kaznenopopravnog zavoda (KPZ) u Zenici, prekršena ljudska prava. Sud u Strazburu uvažio je njegovu tužbu, pa je Suljić svaku godinu zatvora od države naplatio po nešto više od šest hiljada maraka. Suljić, koji je osuđen na osam godina zbog ubistva djevojke 2002. godine, po istom osnovu je 2010., presudom Ustavnog suda BiH, također uspio naplatiti 2.000 KM.

Mujo Halilović (21) iz Zenice završio je u samici Kaznenopopravnog zavoda Zenica nakon 24-satnog bijega iz ove ustanove. Halilović je u subotu koristio petosatni dnevni izlazak, ali se nije vratio u roku.

- Došao je sa 24 sata zakašnjenja te je odmah sprovoden u izolaciju do okončanja prekršajnog postupka, kako to nalažu pravila zatvora. Uz to, više neće biti u mogućnosti koristiti pogodnosti - rečeno nam je u KPZ-u Zenica.

Delegacije Udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata općine Zenica i Udruženja građana „Josip Broz Tito“  su povodom 69. godišnjice od strijeljanja antifašista s područja zeničke općine, položili cvijeće na spomen- obilježje u krugu Kazneno-popravnog zavoda „Zenica“.

U  krugu KPZ Zenica, koji su okupatorske snage u to vrijeme koristile kao sabirni logor za antifašiste, strijeljano je 26. januara 1943. 12 pripadnika partizanskog pokreta iz naselja Tetovo, Banlozi i Gradišće.