Odatle potiče ljubav prema njemačkom jeziku, koja je rezultirala upisom Germanistike, te odlukom da studij nastavi u austrijskom Gracu.
- Želim biti profesor njemačkog, eventualno prevodilac ili asistent na fakultetu na tom jeziku, kaže Romana otkrivajući da postoje tri pravca u kojem će ići njeno dalje školovanje, napredak i profesionalni život.
- Uz njemački jezik to je definitivno košarka, odnosno suđenje u tom sportu, te modeling. Ako sve bude dobro čim se "smjestim" u Gracu provjeriću šta je potrebno za dobijanje tamošnjih licenci i kako da ono što znam unaprijedim tamo, kaže ova ambiciozna djevojka.
Ljubav prema košarci gaji od djetinjstva. Godinama je trenirala u košarkaškom klubu "Kengur" u balkanskim okvirima priznatog stručnjaka Envera Jahića, u Zenici, da bi aktivno bavljenje košarkom zamjenila suđenjem. Objašnjava kako se i to dogodilo -
- Država nam je takva kakva je i svi znamo koliko se ulaže u sport, pa pogotovo u ženski sport. Jednostavno, uz sve napore i mene i trenera postoji stepen do kojeg se može doći. Vidjela sam da se dalje ne može, pod normalnim okolnostima i opredjelila sam se za suđenje, jer mi se to sviđalo i željela sam vidjeti kako je "sa te strane". Tek sad sam svjesna koliko je i za suđenje potrebno odricanja, kondicije, pravila, znanja, napredovanja. Tako sam još više zavoljela sve ovo, kaže Romana, koju društvo uglavnom zna kao Reu.
Za dobrog sudiju kaže neophodan je prije svega autoritet i odlučnost, nepokolebljivost kad se donese odluka koja se uglavnom ne sviđa mnogima. Aktivna članica Košarkaškog saveza vrlo blizu je izazova suđenja prvoligaških i međunarodnih utakmica, ali samokritično kaže da "treba ispeći još zanata".
- Ženama je zato teže, pogotovo kad sude mušku košarku. Inače, pritisak dolazi od trenera, pa i publike, ali i samih igrača. Ko to nije spreman izdržati, najbolje je da proba nešto drugo, kaže. Inače, Romana na terenu izgleda znatno ozbiljnije i "strožije", a priznaje da je sve do koncentracije i ozbiljnosti pristupanju poslu, jer muškarci uglavnom ne vole da im sude žene.
Na upit otkud u svijetu mode i na pisti, kaže da dan prije poziva agencije ABC Models nije mogla ni slutiti da će nekad prošetati pistom kao model, misica...
- Iskreno sam se dvoumila, ali mi je puno značila podrška momka Adnana i moje porodice i prijatelja. Onda sam sebi rekla d aće to biti moj ispit koliko mogu biti skoncentrisana i kakvo mi je samopouzdanje. Iskreno, nisam imala dana iskustva sa tim. Ne vidim se u izborima Miss ili ljepote, ali sigurna sam da mogu postići nešto u svijetu modelinga, pa će i to biti "na probi" u Gracu, naravno da ne ugrozi školovanju.
- Iskustvo sa izbora Miss mogu opisati da sam "ponajbolje upoznala sebe", kaže Romana. Uz vjerovatno subjektivno navijanje Zeničana za nju, tokom izbora dobila je niz poruka i simpatizera širom BiH, ali nije bila među tri najljepše, pa joj je ostala titula prve pratilje Miss ZDK i finalistice državnog i federalnog izbora.