Tržište lijekova u Bosni i Hercegovini je poput zmijskog legla u koje se ne dira, kažu nam sagovornici, dobro upućeni u farmaceutsku industriju, a njihov identitet poznat je redakciji. Veliki su igrači u toj igri, a država i u ovom slučaju često biva poligonom za nadmetanje, pa se njeno uređenje čak prilagođava toj borbi za uske interese. Uski interesni krugovi do u tančine kontroliraju prodaju lijekova u našoj zemlji, često su u sprezi s lokalnim politikama, a u nekim segmentima jači su i od politike.

Godinama je na sceni takvo stanje i niko tome do sada nije ni pokušao ozbiljno stati ukraj. A čini se da neće ni u skorijoj budućnosti, jer su sva obećanja da će se stanje popraviti i da će cijene lijekova biti dovedene u red ostala samo obećanja. U svemu tome, kao i inače, najviše ispaštaju građani Bosne i Hercegovine koji za kupovinu lijekova izdvajaju i do triput više novca u odnosu na građane u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine više puta su tokom protekle godine najavljivali smanjenje cijena lijekova provedbom novog pravilnika o reguliranju tih cijena na državnom nivou. Tako je, naprimjer, početkom novembra prošle godine Biljana Tubić, iz sektora za lijekove iz spomenute agencije, medijima poručila da će lijekovi u BiH pojeftiniti do 1. januara ove godine, što se nije dogodilo, baš kao što se nisu ispunila ni brojna druga obećanja kakvo je ovo po kojem je datum obaranja cijena lijekova i koji je mjesecima pomjeran.

Novi pravilnik stopiran

Iz Agencije su za Novo vrijeme ponovili da se ni pedlja nije pomjerila priča o provedbi novih cijena lijekova u BiH. "Mi smo davno okončali svu proceduru oko novog pravilnika o reguliranju cijena lijekova u BiH i ništa više ne možemo poduzeti na tom planu. Na Vijeću ministara je da da odgovor na novu listu, međutim, još nikad nismo dobili nikakav signal iz te institucije", kažu nam u Agenciji za lijekove čije je sjedište u Banjoj Luci.

Novim pravilnikom određuje se veleprodajna marža na lijekove u maksimalnom iznosu od osam posto, a visinu minimalne i maksimalne prodajne marže regulirat će nadležna entitetska ministarstva zdravlja. Proizvođači lijekova su se obavezali da će do aprila ove godine pripremiti listu cijena lijekova usklađenih prema cijenama u regiji, tačnije u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, što su i završili. Agencija za lijekove i medicinska sredstva zaprimila je dokumentaciju od proizvođača, objedinila ju i obavezala se da će od maja ovog mjeseca novi pravilnik stupiti na snagu. Ipak, i ovaj rok nije ispoštovan. Iz Agencije nam kažu da su sve poslali na Vijeće ministara BiH te da taj posao više nije u njihovoj nadležnosti.

Vijeće ministara bi, navodno, trebalo da usvoji predložene cijene te da naloži obaranje cijena u apotekama. Kontaktirali smo Vijeće ministara pokušavajući ući u trag novom pravilniku o reguliranju cijena lijekova na državnom nivou. Iz Ureda za planiranje sjednica Vijeća ministara rečeno nam je da se spomenuti Pravilnik još nije našao na dnevnom redu neke od sjednica Vijeća, a na naš upit kad će to biti, odgovor je bio da se ne zna. I tu se sva priča završava.

Lijekovi u regionu jeftiniji

Svjetska banka je u posljednjem izvještaju o stanju na tržištu lijekova jasno ukazala na neuravnotežene cijene lijekova u BiH u odnosu na susjedne države. Razlika u cijenama posebno je izražena kod lijekova za kardiovaskularne bolesti koji su u BiH čak 200 posto skuplji nego u Hrvatskoj, navedeno je u izvještaju. Glavni razlog ovakve pojave je neefikasan sistem cijena i nabavke lijekova te netransparentan način samog utvrđivanja cijena pojedinih lijekova.

Nadalje, kao veliki problem navodi se razuđen sistem u Federaciji gdje cijene lijekova i druge pojedinosti variraju od kantona do kantona. Usto, Vlada Federacije, konkretno Ministarstvo zdravstva FBiH, u ovom slučaju nemaju potrebnu moć da natjeraju kantone da se pridržavaju općih pravila. Posebno je velika neusklađenost i slaba komunikacija na relaciji Federalni nivo – kantoni u slučajevima kad je ministar na Federalnom nivou iz jedne političke opcije, a u kantonima sjede političari iz neke druge stranke.

Ovo je nepisano pravilo na svim poljima djelovanja Federacije kaoentitetske jedinice, a izraženo je i u kontekstu tržišta lijekova. Tako se desilo da je u federalnom ministarstvu zdravstva bilo pokušaja korekcije cijena lijekova nakon čega je upućen i zahtjev kantonima da to slijede, međutim to je glatko odbijeno.

Upravo je to jedan od glavnih razloga zašto su lijekovi u RS-u jeftiniji nego u Federaciji. To je i Svjetska banka u svom istraživanju naglasila riječima da više centraliziran sistem nabavke lijekova u RS-u omogućava manje cijene lijekova u prodaji. Kao potvrda toga navodi se primjer Analize cijena 13 lijekova za kardiovaskularne bolesti ,od kojih 10 ima veću cijenu u Federaciji nego u RS-u, a u nekim slučajevima razlika je i do 50 posto.

Dvostruko veći PDV na lijekove u odnosu na regiju

Priča u priči o lijekovima jeste i porez koji Bosna i Hercegovina uzima na ime prodaje lijekova koji se koriste u medicini. Iako je riječ o proizvodima od izuzetnog značaja čija dostupnost treba biti omogućena svim građanima uz što lakše pogodnosti, cijena lijekova u BiH visoka je i zbog PDV-a koji je propisan za lijekove i iznosi 17 posto.

Ako pogledamo preko granice, vidjet ćemo da je PDV na lijekove u Crnoj Gori sedam posto, u Srbiji osam posto, u Sloveniji 8,5 posto dok je na lijekove Hrvatskoj nulta stopa PDV-a na ove proizvode. Ovakav nesrazmjer svakako utječe na činjenicu da su lijekovi jeftiniji u državama u susjedstvu nego kod nas.

Poznato je da jedino Bosna i Hercegovina i Danska imaju jedinstvenu stopu PDV-a, čime građani ove dvije države nemaju mogućnost kupovine "osjetljivih proizvoda" poput hljeba i lijekova po nižoj cijeni. Danci se ne bune zbog toga jer zauzvrat žive u izuzetno uređenoj državi i u društvu s visokim ekonomskim standardom, pa je njihov život pravi luksuz u odnosu na onaj koji žive Bosanci i Hercegovci. S vremena na vrijeme bilo je inicijativa da se uvede niža stopa PDV-a na namirnice i slične proizvode, međutim, svaki put je to blokirano jer za to nema političke volje.

Primjer nelogičnosti cijene lijeka

Brojni su primjeri nelogičnosti cijena lijekova u apotekama širom BiH na kojima se otkriva dubina problema ili, bolje rečeno, radnje sumnjivog karaktera. Kao potvrdu te pojave navest ćemo primjer lijeka (naziv poznat redakciji) jedne farmaceutske kompanije koji je donedavno prodavan po enormno visokoj cijeni posredstvom Fonda za zdravstveno osiguranje FBiH, tj. putem recepta koji izdaju ljekari. Istovremeno, identičan lijek proizveden kod drugog proizvođača u prodaji se mogao nabaviti po drastično nižoj cijeni. Time su građani po automatizmu uzimali prvi lijek jer je prodavan “na recept“ a po daleko višoj cijeni, na ime čega su se sredstva izdvajala iz kantonalnih budžeta posredstvom zdravstvenih osiguranja. Naposljetku, budžet je samo na slučaju ovog lijeka oštećen za ogromna novčana sredstva, a sve zbog nelogičnosti cijene toga lijeka. Kasnije je korigirana cijena tog lijeka, ali je ovakva pojava prisutna kod nekih drugih lijekova.

To nas izravno dovodi do odgovora na pitanje zašto se sve ovo vrijeme nije proveo novi pravilnik s novim cijenama lijekova spomenut spočetka teksta. Očigledno je da politika koja ima korist od "izvlačenja" novca iz javne kase sprečava uvođenje novih cijena za takve lijekove.

Osim politike, mnoge farmaceutske kompanije imaju svoj interes da ne "prođe" novi pravilnik s nižim cijenama. Također, uveliko koriste nesređeno stanje na tržištu lijekova u BiH zbog čega im svaki vid kontrole ne ide naruku. Postojeće zakonsko rješenje omogućava prodaju lijekova po neopravdano visokim cijenama, prilikom čega se građani i njihov novac u budžetima oštećuju za milione maraka.

Zvanični podaci kažu da je tržište lijekova u Bosni i Hercegovini protekle godine iznosilo oko 540 miliona KM. Provedbom novog pravilnika cijene bi se umanjile za oko 10 posto, čime bi se napravila ušteda od oko 55 miliona KM. Višemjesečno opstruiranje i odgađanje prevedbe nižih cijena lijekova na Vijeću ministara BiH u interesu je onih koji predviđenu uštedu od 55 miliona KM smatraju svojom "zaradom" i koju ne žele prepustiti.

Novo vrijeme