Bosna i Hercegovina je ljetno računanje vremena preuzela 1983. godine nakon što ga je uvela Jugoslavija, a isti sistem računanja nastavila je i nakon osamostaljenja. Ljetno računanje vremena ili ljetno vrijeme predstavlja dio godine tokom koje se redovnom tzv. zimskom vremenu dodaje dodatno vrijeme, najčešće jedan sat. Svrha ljetnog računanja vremena je ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.

Prva je ljetno računanje vremena (od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine) uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata. Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje uređaja za rashlađivanje zraka u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni.