To znači da samo sedam ljekara liječi 5.000 bh. stanovnika, pokazuju poražavajući podaci ovog istraživanja. Malo ljekara: Koliko je malo ljekara u BiH, najbolje govori činjenica da je evropski prosjek 3,4 ljekara na 1.000 stanovnika. To ukazuje da u BiH radi skoro dva i po puta manje ljekara od evropskog prosjeka. Još jedan primjer o tome koliko imamo malo ljekara daju nam Njemačka i Austrija, u kojima imaju veći broj ljekara od evropskog prosjeka.

Ipak, iako u Njemačkoj imaju 3,7, a u Austriji 4,7 ljekara na 1.000 stanovnika, u ovim zemljama smatraju da im nedostaje tog medicinskog osoblja i čine sve da ih što više privuku u svoje zemlje i iz drugih država.

Situacija u regionu: Istraživanje Bečića, koji je svjetsku slavu i popularnost stekao zahvaljujući inovativnoj metodi vježbanja pod nazivom "Bečić/ReSync", pokazuje da u ostalim zemljama regiona ima nešto više doktora, ali i dalje ispod evropskog prosjeka. "U Srbiji i Crnoj Gori imaju dva ljekara, u Sloveniji 2,47, Makedoniji 2,55 i Hrvatskoj 2,6 doktora na 1.000 stanovnika", podaci su Bečićevog istraživanja o načinu života, zdravlju i ishrani ljudi u zemljama Balkana.

Istraživanje o broju ljekara u zemljama našeg regiona samo je dio projekta na kojem Bečić radi zajedno sa svojim pokretom "Revolucija zdravlja i fitnesa". Taj projekat obuhvata detaljno istraživanje podataka u pogledu zdravog života i mogućnostima bolje edukacije ljudi u zemljama koje su dio Balkanskog poluostrva.

Slab interes za zdrav život: Bečić je za "Nezavisne" istakao je da su tokom istraživanja teško došli do statističkih činjenica o zdravlju u ovom regionu, što govori koliko se malo naglaska stavlja na zdrav način života u društvenom, kulturnom i istorijskom pogledu. "U zdravom tijelu zdrav duh. Dakle, nadam se da će ovo uvodno istraživanje 'Balkan Project', koje će imati za cilj edukaciju o zdravom životu u balkanskoj regiji, s naglaskom na države bivše Jugoslavije, napraviti pozitivan utisak", istakao je Bečić.

Dodao je da će pred kraj ove godine objaviti prvi dio istraživanja, koje će obrazložiti detalje o tome kako unaprijediti zdrav način života u zemljama Balkana kroz fizičku spremnost, zdravu ishranu i psihičku ravnotežu.

Balkanci jedu previše: Prema njegovim riječima, podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da sve zemlje u regiji Balkana imaju manje od pet odsto stanovništva koje konzumira manje hrane nego što je minimalno dovoljno da bi se zadovoljile sve potrebe tijela.

"To znači da se Balkan ne treba brinuti o gladi - jednostavno rečeno, oni jedu previše. Još jedna zanimljiva činjenica je da je većina zemalja Balkana, osim Grčke, ima vrlo stabilan indeks tjelesne težine (BMI) u rasponu između 23-24,9", kazao je ovaj fitnes trener, čije metode vježbanja primjenjuju mnoge slavne ličnosti, a pomaže i program vježbanja slavnog Čaka Norisa.

Bečić je podsjetio da je istraživanje koje je objavljeno u "Daily Mailu" pokazalo da je zemlja s najvećim BMI kod muškaraca i žena Grčka sa 28,0 i 27,0. On je pojasnio da je, prema "Food and Agriculture Organization of the UN", odrasloj osobi dnevno potrebno oko 1.800 kalorija.

Pretilost ozbiljan problem: "U okviru balkanske regije, Grčka ima najviše kalorija na raspolaganju, i to 3.700, a zemalja s najmanje kalorija na raspolaganju je Crna Gora sa 2.700 kalorija", dodao je Bečić.

Magazin "Forbes" je 2007. godine objavio listu najdebljih zemalja, a od država sa Balkana, Grčka je sa 68,5 odsto pretilog stanovništva ušla kao najdeblja zemlja, dok prema tom istraživanju Makedonija ima najmanji procenat pretilog stanovništva.

"Neke analize pokazuju da je razvoj pretilosti u periodu od pet godina kod žena u zemljama bivše Jugoslavije značajno povezan sa konzumiranjem 'skrivene' masnoće životinjskog porijekla. Jedna studija provedena u Hrvatskoj pokazala je da pretilost i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni problem za balkansko stanovništvo, što će se u budućnosti pogoršati", rekao je Bečić.

Naglasio je da svi pokazatelji navode na to da hitno treba preduzeti mjere da bi se spriječio dalji rast postotka pretilosti.

Najmanji životni vijek u Srbiji i Crnoj Gori: Istraživanje "Balkan Projecta" donosi i podatke o prosječnom životnom vijeku, gdje od zemalja iz našeg okruženja stanovnici Srbije i Crne Gore imaju najmanji životni vijek od 75 godina, dok su najdugovječniji državljani Slovenije sa 78 godina.

U BiH prosječni životni vijek je 76 godina. Takođe, istraživanjem je ispitano i koje su to balkanske zemlje sa najboljim pristupom sanitariji, kao i pristup pitkoj vodi. Doktori su važan dio zdravog načina života, što je razlog zbog kojeg je i ova statistika uključena u ovo istraživanje. Program kojeg će se ljudi pridržavati kako bi svoje tijelo i duh doveli u zadovoljavajuće stanje, prema Bečićevim riječima, prije svega mora biti zabavan.

Aktivan život i pravilna ishrana: "Jedino tako će ljudi imati želju da vježbaju redovno. Da bi istrajali u tome, aktivan život i zdrava ishrana treba da budu dio svakodnevice. Druženje sa ljudima koji imaju iste ciljeve, što se tiče aktivnog i zdravog života, veoma je efikasan način da u tome istrajete. Treba razmišljati da zdrav život u mladosti znači zdraviji život u starosti", smatra Bečić.

Dodaje da je početak uvijek najteži, ali i da se vrlo brzo vide pozitivne beneficije koje će motivisati ljude da nastave dalje. Ljudi koji treniraju izgledaju atraktivnije, imaju pozitivan način razmišljanja, zdraviji su, imaju više energije, imaju veće samopouzdanje, izgledaju mlađe...

Ono što Bečić savjetuje ljudima iz našeg okruženja jeste da budu fizički aktivni, jedu zdravo, piju dovoljno vode, ne puše, spavaju sedam i po do osam sati na dan, smanje alkohol, druže se sa pozitivnim ljudima, kao i da se smiju kad god za to imaju šansu.

"Ljudi koji žive zdravim životom imaju više energije i to im pomaže da, kada završe posao, nisu umorni i ne zapostavljaju porodicu", zaključio je ovaj fitnes guru.

Nezavisne