Na javnoj raspravi, kako je najavljeno, učestvovat će poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Vijeća ministara BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, načelnici općina u BiH, predstavnici nadležnih entitetskih ministarstva i Brčko Distrikta BiH, veterinarskih komora, veterinarskih fakulteta, nadležnih kantonalnih inspekcija, ombudsmeni za ljudska prava, nevladine organizacije i svi drugi koji imaju interes za javnu raspravu.
- Sjednica na kojoj se raspravljalo o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zašiti i dobrobiti životinja je održana krajem jula, ali nije bilo spremnosti ni da se prihvate ni da se odbiju izmjene i dopune. Smatralo se da bi bilo dobro da se organizira javna rasprava i da se čuje riječ i struke i udruženja - kazala je za Fenu poslanica Zaimović- Uzunović. Pojasnila je da je Prijedlog izmjena rezulat dogovora s nevladinim organizacijama koje se brinu o ljudima, posebno o djeci i starijim osobama koje su napali psi-lutalice, i koji su ponudili rješenja zakonskih izmjena.
- Sadašnji Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja je urađen na prijedlog njemačkih eksperata i on ne liči ni na jedan zakon koji postoji u Evropskoj uniji. U drugim zemljama nakon izvjesnog vremena čuvanja pasa-lutalica, napuštenih pasa, u azilima, određenim skloništima za pse, oni se eutanaziraju. U našoj zemlji, nema takve odredbe. Prema tome, BiH, odnosno lokalne zajednice bile bi dužne da sve pse koje zateknu na ulici pokupe, smjeste u azile i čuvaju do njihove prirodne smrti, osiguravajući im hranu i veterinarsku zaštitu -kazala je Zaimović-Uzunović. Stoga je izmjenama Zakona predložen period od 15 dana da se udome životinje.
- Nakon 15 dana bi one životinje koje ne budu imale takav tretman bile eutanazirane, što znači da bi one bile ustvari na human način uklonjene iz skloništa za napuštene životinje - pojasnila je Zaimović- Uzunović. Uz opasku da se "ovom prijedlogu suprotstavio veliki broj nevladinih humanitarnih organizacija, bogato sponzoriranih od stranih donatora", ona kaže da oni samo finansiraju sterilizaciju životinja, međutim, te životinje su i dalje vrlo opasne, one su na ulicama i njihov broj raste.
Ilustrirala je to podatkom da u Sarajevu, prema procjenama nevladinih organizacija, ima oko 13.500 pasa, a ništa manji broj nije ni u Zenici gdje je oko 800 ljudi koje su napali psi za pola godina trebalo liječničku pomoć.
Ona problematizira i pitanje borbe bikova.
- Borba bikova je ovim važećim Zakonom strogo zabranjena, a svjedoci smo da se desetine hiljada ljudi okupljaju, da je to tradicija BiH i da bi trebalo da se ta tradicija poštuje i da se legalizira jer to nije krvoločna borba kao u Španiji - kazala je Zaimović- Uzunović.
Pojasnila je da su to bile ključne izmjene na što su se međunarodne organizacije koje su sponzorirane od stranih donatora bunile, a Parlamentarna skupština BiH nije bila spremna ni da prihvati ni da odbije Prijedlog kao ni Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose u čijoj je nadležnosti ovaj zakon.
- Najveći problem jest što rješenja u postojećem Zakonu lokalne zajednice ne mogu ispoštovati jer ona koštaju enormno mnogo novaca koje lokalne zajednice nemaju. Oni zahtijevaju angažman stotina veterinara, ogromna sredstva za brigu o tim životnjama, te azile za desetine hiljada pasa gotovo u svakom gradu i smatrali smo da je to nemoguća misija i da trebamo biti pragmatični u mjeri u kojoj su to i druge evropske zemlje, a pri tome poštovati sve evropske norme - kazala je.
Naglasila je da je "u ovom periodu bila zatrpana mail-ovima različitih organizacija naročito iz Njemačke, Malezije, Meksika, Brazila, Kanade, Engleske, Francuske, Italije koji se jako brinu za sudbinu naših pasa- lutalica".
- Mislim da nijedan zakon o kome se diskutovalo u parlamentu BiH nije izazvao pozornost međunarodne javnosti, pogotovo organizacija koje vrše strašan pritisak da se ne izmijeni Zakon - rekla je u razgvoru za Fenu poslanica Nermina Zaimović- Uzunović