Itikaf počinje dvadesetog dana ramazana poslije ikindije, a završava se pred iftar posljednjeg dana odabranog muslimanskog mjeseca. Ako ovu dužnost obavi makar jedna osoba u mjestu, ostali vjernici su oslobođeni obaveze. Onaj ko odluči da vrijeme provodi u itikafu sve vrijeme provodi u džamiji iz koje ne smiju izlaziti, osim u posebnim slučajevima. 

Vrijeme u itikafu u Čaršijskoj džamiji u Zenici provodi njen imam, hafiz ef. Beganović. 

"Itikaf znači stalni boravak u džamiji posljednjih deset dana svetog muslimanskog mjeseca ramazana. U hanefijskom mezhebu postoje tri vrste itikafa, to su vadžib itikaf, kada se neko obaveže da će provesti neko vrijeme u itikafu ukoliko mu Allah dž.š. usliši dovu ili neku želju, sunnet itikaf je ovaj koji mi praktikujemo provodeći deset posljednjih dana mjeseca ramazana i postoji još jedna vrsta itikafa. To je dobrovoljni itikaf koji bi, prema predajama trebao trajati barem jedan dan, a u nekim hadisima poslanika Muhammeda a.s. se kaže da kad bi čovjek odlučio da provede barem vrijeme između akšama i jacije u itikafu, da se i takvoj osobi obećava velika nagrada", pojasnio je hafiz Beganović. On je rekao da se itikaf, u kojem osoba provodi posljednjih deset dana ramazana u džamiji, vezuje za traženje noći Lejletu-l-Kadr jer se ne zna kada je ona tačno, osim što se zna da je u posljednjoj trećini mjeseca ramazana I to u neparnim noćima.

"Cilj itikafa je, kako jedan islamski učenjak kaže, odvraćanje srca od svega ostalog i potpuna posvećenost Allahu dž.š, tako da se postigne potpuna duhovna povezanost sa Gospodarom i to je zaista jedno od najplemenitijih i najboljih djela koje insan može učiniti", pojasnio je Beganović. Obaveze mutekifa, osobe koja boravi u itikafu je da se posveti potpuno Allahu dž.š.

"Običaj je da se za vrijeme boravka u itikafu prouči hatma, tako da se većina vremena provodi u učenju Kur’ana, klanjanju dobrovoljnih namaza, pogotovo noćnih namaza nakon kojih se ostatak vremena provodi u zikru, razmišljanjima posvećenim Allahu dž.š. i vjeri te čitanju literature. Ovo je zaista velika prilika za svakog čovjeka da se potpuno posveti ibadetu Allahu dž.š. i odvoji od svakodnevnih obaveza i tako smiri", dodao je Beganović. Tradicija je da imami Čaršijske džamije borave u itikafu, a hafiz Beganović u itikafu boravi u ovoj džamiji posljednje tri godine.

"Ja sam u itikafu boravio nekada za vrijeme rata kada sam mijenjao imama ove džamije, a onda je rahmetli Sinan efendija preuzeo tu obavezu i boravio nekih petnaest godina u itikafu u ovoj džamiji dok nije preselio na vječni svijet. Nakon toga sam preuzeo tu obavezu na sebe", objasnio je Beganović. Deset starih zeničkih porodica obezbijedi svake godine obroke za mutekifa, odnosno sehur i iftar.

"To su poznate, stare zeničke porodice, Šestići, Salčinovići, Kulenovići i drugi i ta tradicija se dugo nije mijenjala. Zaista je teško ući u taj krug ljudi, tih porodica i imati tu čast", dodao je Beganović. Mutekif ne izlazi iz džamije i isključivo svoje vrijeme provodi u džamiji. Priliku da izađe iz džamije mutekif ima samo ukoliko mora da obavi neku od prirodnih potreba, i to ukoliko džamije nemaju prostorije za to te ukoliko se desi neka hitna i teška situacija.

"Ljudi me često pitaju da li mi je teško biti u itikafu, da li mi bude dosadno, na šta ima ja odgovorim da meni ni kod kuće ne bude dosadno, a tek u džamiji. Nije mi teško, čovjek nikada nije sam, da ne bude pogrešno shvaćeno, insan nikad nije sam i uvijek je njegov Gospodar sa njim, a pogotovo kada se uči Kur’an. Zaista niti je teško niti dosadno u itikafu i kao što sam rekao, cilj je da čovjek postigne duhovnu povezanost i smirenost dok boravi u itikafu", zaključio je Beganović.