Na području Zeničko-dobojskog kantona tokom 2012. evidentirano je 4.027 saobraćajnih nesreća u kojim je 20 osoba smrtno stradalo, a povrijeđeno 731, od čega 131 teže i 600 lakše. Broj nesreća je u odnosu na 2011. veći za 48 (1,2 posto), ali su smanjene posljedice, što znači da se povećanje odnosi na nesreće sa materijalnom štetom. Broj smrtno stradalih je manji za sedam osoba, broj teže povrijeđenih za 44, a lakše povrijeđenih za 115. Od ukupnog broja nastradalih, 361 je vozač, 245 putnika i 145 pješaka.
- Kako je utvrđeno uviđajima, uzroci većine nesreća bili su neprilagođena brzina uslovima i stanju puta, odnosno nepoštivanje saobraćajnih propisa te vožnja pod dejstvom alkohola. Dakako, značajno je spomenuti i preopterećenost saobraćajnica, loše uslove, učestale rekonstrukcije, radove na izgradnji autoputa, kaže Aldina Ahmić, portparol Uprave policije MUP-a ZDK-a.
Kada je u pitanju procesuiranje krivičnih djela protiv sigurnosti javnog prometa u toku 2012. u odnosu na godinu ranije, prema riječima Sanjina Kulenovića, portparola Kantonalnog tužilaštva ZDK-a, došlo je do smanjenja za 12,71 posto.
- U toku 2012. zaprimljene su prijave protiv 103 osobe. Ovom broju treba dodati preneseni broj prijava iz ranijih godina protiv ukupno 45 ljudi. U 2012. riješene su prijave protiv 114 osoba, a ostale su neriješene protiv 34 osobe. Donesena je 21 naredba o neprovođenju istrage i 93 o sprovođenju istrage, četiri o obustavi istrage i 95 optužnica. Sudovi su presudama riješili predmete protiv 91 osobe. Osuđujućih presuda je bilo 97,8 posto, a oslobađajućih 2,2, posto, dodaje Kulenović.
A, dati jednostavan odgovor na pitanje šta sve utiče na nastanak saobraćajnih nesreća, kako ističe Adis Imamović, diplomirani inženjer saobraćaja, inače, zaposlen u MUP-u ZDK-a, nije moguće.
- Najviše utiče ljudski faktor. Smatram to kao najširi pojam. Ljudi donose zakone, ljudi ih i krše, ljudi izgrađuju saobraćajnice, izrađuju vozila, stvaraju ambijent za bezbjedno odvijanje saobraćaja. Nepostojanje savjeta za bezbjednost saobraćaja na nivou države (činjenica da on postoji, ali ne funkcioniše) od presudnog je značaja. I prilikom delegiranja u savjet, više se vodi računa da neko dobije visoku naknadu za rad u savjetu, nego što se vodi računa o stručnosti tih ljudi. Zadatak savjeta je, prije svega, da donese državnu strategiju u oblasti saobraćaja i prati provođenje te strategije. Kod nas se sve radi stihijski od slučaja do slučaja. Kada se dogodi teška saobraćajna nesreća, tada se ponajviše mediji zainteresuju za tu problematiku i to traje nekoliko dana. Nakon toga, sve po starom. Znači, nema kontinuiranog praćenja, jer podobni kadrovi jednostavno smatraju da se tu ništa ne može uraditi i da je to jednostavno tako moralo biti. To je potpuno laički pristup, jer se primjenom određenih mjera itekako može uticati na bezbjednost saobraćaja, tvrdi Imamović.
Nešto se, objašnjava, pokušalo na nivou FBiH, te se uz relativno mala ulaganja došlo do određenih rezultata, ali nije dovoljno samo policijskom represijom uticati na provođenje zakona. Policijski organi u ovoj zemlji su, naglašava, možda jedini koji pokušavaju nešto učiniti u ovoj oblasti, a to nije njihova nadležnost.
- Gdje su ministarstva prometa, direkcije cesta, obrazovne ustanove, zdravstvene organizacije, inspekcijski organi... Ministarstva prometa su se svela na izdavanje kojekakvih dozvola i licenci. Oni, čak, nemaju ni evidencije o broju i posljedicama saobraćajnih nezgoda. Da ne govorimo o državnom Ministarstvu prometa čiji bi prevashodni zadatak bio poboljšanje cjelokupnog ambijenta u oblasti bezbjednosti saobraćaja. Zadnje izmjene zakona bile su sredinom 2010, ističe Imamović.
Naravno, izgradnja modernih saobraćajnica, kao što su autoputevi u velikoj mjeri pozitivno utiče na smanjenje broja saobraćajnih nezgoda. Ali, ovim tempom izgradnje pitanje je koliko će se mladih života ugasiti dok se, naglašava Imamović, taj projekt koridora 5c završi. Pored toga, nije dovoljna samo izgradnja postojeće infrastruktura jer dovoljno je, veli, vidjeti na šta nam liči saobraćajna signalizacija na postojećim saobraćajnicama.
Jedna od težih nesreća sa smrtnim ishodom dogodila se 29. jula 2012. u Bilješevu kod Kaknja. Tada je poginuo državljanin Hrvatske 49-godišnji Željko Barać iz Sinja, a njegova dvije godine mlađa supruga Vesna Barać teško je povrijeđena. Vozili su se u golfu 5, koji se direktno sudario sa kamionom.
U nesreći u Želeći kod Žepča 28. juna prošle godine u direktnom sudaru teško su povrijeđeni Edin Hamzić i Almin Avdić, vozači golfa 2 i škoda oktavije.
U Donjim Lučanima kod Kaknja 12. decembra, također u direktnom sudaru sa šleperom, poginuo je inženjer sarajevskog ŽGP-a Hikmet Kreševljaković, koji je imao veliki značaj oko rada na tunelu Vijenac.
Elvedin Krujeziu, 26-godišnji Zeničanin, presudom Kantonalnog suda u Zenici osuđen je na četiri i po godine zbog izazivanja nesreće 12. maja prošle godine. Presuda je donesena po njegovom priznanju o krivnji, a optužnica ga je teretila da je vozeći pijan višestruko brže od dozvoljenog izazvao udes u kojem je poginuo Dino Serdarević (22), a povrijeđeni Adnan Škaljo (31) i on sam.
Kontrole i sankcije u 2012.
• 141.319 kontrolisanih vozila
• 91 izvještaj dostavljen tužilaštvu
• 568 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka
• 73.374 prekršajnih naloga
• 3.585 vozača pod dejstvom alkohola
• 1.248 osoba zatečeno za volanom bez vozačke
• 494 vozila isključeno zbog tehničke neispravnosti
• 1.655 neregistrovanih vozila
• 49 vozača koji su upravljali autima pod mjerom zabrane
• 2.828 vozača sankcionirano zbog nekorištenja pojasa
• 404 vozača sankcionirana radi korištenja mobitela
