Sa svojim kontinuiranim godinama redovnog izlaženja i ogromnim brojem saradnika iz svih južnoslovenskih prostora i kultura, i sa nekadašnjih, čak i za naše pojmove, fantastičnih 5ooo pretplatnika, Vila je bila kulturološki fenomen! Širokom čitalačkom auditorijumu predstavljani su članci iz istorije, kulture, religije, zatim putopisi, hronike, „sličice iz naroda“... Jedinu pauzu u svojih dugih 128 godina izlaženja, časopis je imao u periodu od aneksije do izbijanja Prvog svjetskog rata, kada je nasilno ugašen. Uprkos svemu, Bosanska Vila se uključuje u široki front zajedničke borbe južnoslovenskih naroda za slobodu i ujedinjenje u zajedničku državu.

U početku, redovni saradnici su bili: Kočić, Ćorović. Šantić, Dučić, Matavulj, Sremac, Borisav Stanković, Sima Pandurović, a kasnije i Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Skerlić, Isidora Sekulić...  Osim srpske, i cjela hrvatska moderna: Nazor, Domjanić, Begović, Tin Ujević, Vojnović, Kamov, Čerina, Vizner..., skupa sa muslimanskim/bošnjačkim piscima: Osmanom Đikićem, Musom Ćazimom Ćatićem, Ljubušakom, Safvet-begom Bašagićem, Kreševljakovićem, Karabegovićem, doslovno je preplavila Bosansku vilu, tako da je u bosanskoj istoriji nemoguće naći tako darovitu generaciju posvećenika u misiji književnosti i kulture.

O tim godinama, Milan Kašanin kaže: „Sve što je bilo napredno, živo, bujno i plodonosno, okupljalo se i nalazilo svoje mjesto u Vili. Tu su se stvarali novi stih, fraza i nova estetika, rađala se cijela jedna nova i snažna umjetnička orijentacija“.

U današnjem, modernom vremenu, Bosanska vila doživljava renesansu. Novi urednik za književnost, zenički književnik Bojan Bogdanović, uradio je mnoge stvari na proširenju tematskog i sadržajnog dijela, te promijeni vizuelnog identiteta časopisa. Sa skromnih 60 strana Vila je sada prešla 80, s tendencijom da ubrzo stigne na čitavih 100 stranica! A što je najvažnije, prvi put poslije mnogo godina, agilni urednik je okupio široku lepezu međunarodno priznatih umjetnika: pjesnika, pripovjedača, kritičara, teoretičara umjetnosti, esejista, prevodilaca... sve ono kvalitetno od Vardara pa do Triglava, kao i izvjestan broj stvaralaca iz inostranstva.

Da je Vila, nesumnjivo, ponovo zadobila svoj davno izgubljeni oreol visokog umjetničkog kvaliteta i zajedništva, izgubljen u onim dramatičnim godinama kolektivnog rasapa svijesti i morala, potvrđuju brojna priznanja od struke koja stižu na adresu redakcije i novog urednika.       

- Dakle, novi broj Vile je pred nama, kaže urednik Bogdanović, a slijedeći, još kvalitetniji, ako uzmem u obzir imena novih saradnika i tematske novine, satiru, aforizam i haiku, pred čitaocima će se naći prije kraja ove godine.