Stvarnost na terenu pokazuje maćehinski odnos države prema privatnom sektoru.Država s jedne strane otpisuje kamate preduzećima čiji je ona vlasnik, dok s druge strane i ne pomišlja da smanji visoka bruto izdvajanja za finansiranje društvenih djelatnosti i daje „zeleno svjetlo“ za formiranje kojekakvih agencija koje u posljednje vrijeme niču kao gljive poslije kiše.Što je čudno te nove agencije imaju nedefinisan djelokrug rada.Neshvatljivo je,na primjer,da se administracija množi u vanprivrednoj sferi,dok se u privrednim subjektima zbog ovih i drugih nameta sužava prostor za zapošljavanje,posebno mladih .

Samo na području ZE-DO kantona radničku knjižicu priželjkuje oko 69.000 nezaposlenih radnika,dok u samoj Zenici na spisku nezaposlenih ima preko 20.000 od kojih su mnogi izgubili nadu da će ikad moći da obezbijede egzistenciju.Privrednici traže da se zakonskim propisima moraju obezbijediti stimulativne mjere za zapošljavanje armije nezaposlenih radnika.Još jednom se upozorava da je i razvoj poljoprivrede pao na niske grane i da država mora obezbijediti kontinuirani razvoj agrara u našoj zemlji i uspostaviti siguran sistem otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda.Postavlja se i pitanje:zašto inspekcijski organi ne kontrolišu velike trgovinske sisteme i da utvrde da li oni poštuju dogovore da se u njihovom asortimanu mora naći 50 odsto domaćih proizvoda!

Dalja opterećenja privrede karakteriše poskupljenje kapitala za finansiranje proizvodnog procesa usljed nestimulativne kamatne politike,a zbog uvećavanja cijena energenata dolazi do lančanih poskupljenja koja znatno osiromašuju porodični budžet.Zbog iznenadne fiskalizacije ,kojoj se nisu mogle prilagoditi mnoge radnje,bukvalno je u mnogim sredinama uništeno obrtništvo, a zaposleni radnici otpušteni kućama. Brojni su primjeri i nelojalne konkurencije i „crnog tržišta“ koje je nemoguće eliminisati zbog nedostatka zajedničke i koordinirane aktivnosti nadležnih državnih institucija.Najavljuje se i povećanje PDV-e stope kao i povećanja naknada za oporezivanja toplog obroka , dnevnica i slično.I, najnovija akcija Federalne inspekcije sa odredom od oko 80 inspektora krenula je u akciju otkrivanja ilegalnog korišćenja kompjuterskih programa.Privrednici se slažu sa činjenicom da se treba stati u kraj zloupotrebi intelektualnog vlasništva i da se trebaju zaštiti autorska prava pri distribuciji i korišćenju kompjuterskih programa.

Međutim, ne slažu se s tim da to moraju biti drakonske kazne u rasponu od 1.000 do 200.000 KM.Ako se to oživotvori u praksi , mnogi će zbog ovih visokih kazni morati staviti ključ u bravu i eto novog vala nezaposlenosti. Dalje, niko ne nudi jedinstvenu ponudu za brzu i povoljnu legalizaciju računara sa licenciranim Widows operativnim sistemom koja je u susjednoj Srbiji po duplo nižoj cijeni.Zatim, da li je s etičkog aspekta ispravan pristup tuđem kompjuteru i otkud pravo inspektorima „naoružanim“ vlastitim memori-stikom da utvrđuje da li se nelegalno koristi softerski program u radnim organizacijama.Ljudima takođe treba objasniti da se LINUX-operativni sistem u nekim sredinama može besplatno koristiti.Inspekcija morati i edukativno djelovati kako bi pomogla pojedinim radnim organizacijama da se prilagode današnjim uslovima teškog privređivanja.Ovako kako je krenulo sa opterećenjima privrede, može se naslućivati samo ono najgore-zaustavljanje ekonomskog i društvenog rasta.

Predsjednik Upravnog odbora
Rasim Salčinović s.r.