- Prava razmjera ekonomske štete, te štete koja će pasti na osiguranje se u ovom trenutku ne zna precizno ni u BiH, ni u Srbiji, niti u Hrvatskoj - kazao je zamjenik generalnog sekretara SORS-a i član Uprave Bosna Reosiguranja Zlatan Filipović. Po riječima direktora Sarajevo-osiguranja Midhata Terzića, vrlo je nisko učešće osiguranja imovine, dakle kuća, stanova, vikendica, poslovnih prostora, mašina, obradivog zemljišta, ali i životnog osiguranja, u ukupnom portfelju osiguranja. Kod ugovaranja polica osiguranja osiguranici često uzimaju osiguranje koje pokriva samo osnovne rizike, rezonujući da je mala vjerovatnoća da i poplava može uništiti njihovu imovinu.
- Što se tiče direktnih šteta koje su osiguranici prijavili, u ovom momentu imamo oko tri miliona KM prijavljenih šteta i mobilne ekipe procjenjitelja su stalno na terenu - kazao je Terzić. Dodao je da su svi spremni da pomognu u ovoj situaciji, ali najveća pomoć pogođenima bila bi polica osiguranja imovine koja uključuje rizik od poplava i klizanja tla. Tada bi najveći teret ponijele osiguravajuće kuće i reosiguravači u zemlji i inostranstvu. Ovako osiguravajuća društva, po svemu sudeći, neće biti pogođena u tolikoj mjeri kroz isplate šteta. Terzić je procjenio da će osiguravajuća društva podnijeti teret ovih poplava i svih dešavanja negdje u procentu od deset posto od ukupne štete. Počasni član SorS-a i predstavnik hrvatskog tržišta osiguranja Robert Stude kazao je da je uz međusobnu humanost i solidarnost ljudi na terenu, hrvatska vlada dobro reagovala i organizovala pružanje pomoći ugroženima od poplava, a dio pomoći upućen je u BiH i Srbiju.
U kratkom roku se, po njegovim riječima, ne može nadoknaditi ljudima ono što su izgubili, međutim postoje obećanja i vrlo se ozbiljno pristupa tom problemu unutar političke organizacije u Hrvatskoj.
- Razmjere šteta od poplave još nisu precizno poznate i ne bih mogao govoriti niti o broju prijavljenih šteta, kao ni o šteti koja će pasti na osiguranje, ali uzimajući u obzir broj kupljenih polica čini se da industrija osiguranja općenito neće imati velikih brojčanih problema, s tim da će sve ono što je bilo osigurano biti nadoknađeno - dodao je Stude.
U tom smislu, situacija je slična i u Srbiji, kazao je izvršni direktor DDOR-a Novi Sad Darko Botić, napominjući da je ono što je drugačije u Srbiji i odnosi se na srbijanske osiguravače to da postoje velike štete u elektroenergetskim postrojenjima jer su ozbiljno bile ugrožene dvije termoelektrane u Obrenovcu i Kostolcu, a tu pokriće ima nekoliko osiguravajućih kompanija.