Osoba koja stiče pravo na dvojno tržavljanstvo treba da je do svoje 21. godine najmanje osam godina živjela u Njemačkoj ili šest godina u Njemačkoj pohađala školu. Među djecom migranata, koja imaju pravo na dvojno državljanstvo, su i oni mladići i djevojke koji su u Njemačkoj završili školu ili zanat. Prema dosadašnjem zakonu, djeca čiji roditelji imaju strano porijeklo, do 23 godine života su se morala odlučiti za njemačko ili za državljanstvo države iz koje potiču njihovi roditelji.
Njemačka vlada je nedavno pokrenula kampanju pod naslovom „Jedan život, dva pasoša“ kojom želi informisati migrante o promjenama o zakonu o državljanstvu. Državljani BiH, koji žive i rade u Njemačkoj, informacije o dvojnom državljanstvu su uglavnom dobili preko njemačkih medija. Među njima su Vasvija i Omer Korajčević koji su u Njemačku došli početkom rata.
„Mi smo iz dva dijela BiH i rat nam je ukrstio puteve. Po dolasku u Njemačku nismo ni razmišljali o njemačkom državljanstvu. Bitno je bilo dobiti vizu i radnu dozvolu jer nisam želio biti na teretu države“, kaže Omer. Za njegovu suprugu Vasviju je mogućnost da jedna od njihove dvije kćerke, koje su rođene u Njemačkoj, imaju pravo na dvojno državljanstvo korisna stvar: „Dvojno državljanstvo donosi dosta olakšica za našu djecu. Međutim, mislim da je jako bitno zadržati i bh. pasoš jer mi nismo željeli da djecu, iz patriotskih razloga, ispišemo iz knjige državljana BiH.“
Odricanje od bosanskohercegovačkog državljanstva
Državljanstva Bosne i Hercegovine u toku 2014. godine odreklo se više od 1.400 osoba. Inače, od 1996, bosanskohercegovačkog državljanstva odreklo se više od 63.500 osoba. Najveći intenzitet odricanja je bio 2003. godine kada je pasoš BiH vratilo više od 9.000 osoba.
„Za neke je odricanje od bh. državljanstva i uzimanje njemačkog, bilo odricanje od identiteta. Ja državljanstvo ne povezujem s pasošem. Moje kćerke rado igraju u folklornoj sekciji „Zlatni ljiljani“ u Kölnu bez obiza na pasoš koji imaju i koji će možda imati. Odricanje od bh. pasoša nije odricanje od BiH“, ističe Vasvija Korajčević.
Dvojno državljanstvo sa sobom donosi i odgovarajuće obaveze - naprimjer, služenje vojnog roka u zemlji porijekla. Djeca državljana BiH, koja žive u Njemačkoj i koja po novom zakonu imaju pravo na dvojno državljanstvo, za razliku od Turaka se ne moraju brinuti jer je obaveza služenja vojnog roka u BiH ukinuta. Osobe koje imaju njemački i turski pasoš, moraju služiti vojni rok u Turskoj koji traje 15 mjeseci. Turska je ranije prihvatala ako ta osoba služi vojni rok i u Njemačkoj. Međutim, služenje vojnog roka je u Njemačkoj u međuvremenu ukinuto. Turci tako imaju mogućnost da izbjegnu obavezu služenja vojske u matičnoj državi ako umjesto toga plate 6.000 eura.
18-to godišnji Turčin Musa Cakilli, sada ima pravo na dvojno državljanstvo. Prilikom predstavljanja kampanje njemačke vlade „Jedan život, dva pasoša“, kao i Vasvija Korajčević, on državljanstvo ne povezuje s pasošem: „To je sastavni dio mog identiteta. Odrastao sam u obje kulture. Mislim da zato što imam dva državljanstva moram platiti i cijenu.“
Za Irmu i Neilu iz porodice Korajčević, mogućnost da uskoro imaju pravo na dvojno državljanstvo, još uvijek ne predstavlja veliki značaj. One će s ocem Omerom i dalje, bilo sa bosanskohercegovačim ili s njemačkim pasošem, jedanput sedmično uvježbavati korake za naredni splet igara naroda Bosne i Hercegovine.