Međutim, oni su izostali. Novinar Al Jazeere Jakov Avram istražio je zbog čega. Na takozvanoj crnoj listi Porezne uprave vaša kompanija je završila ako su njena dugovanja po osnovu javnih prihoda premašivala 25.000 eura. Dvije godine kasnije vaša firma vjerovatno duguje isto toliko, ako ne i više, jer ukupni dug nije smanjen. Niti će, smatra Midhat Arifović, prvi čovjek Federalne porezne uprave.

"Ovaj dug uglavnom je nenaplativ. Mi smo izvršili blokadu imovine. Ta imovina je uglavnom već opterećena hipotekama banaka, dakle mi smo drugi ili treći povjerioci. Veoma ide teško naplata putem prodaje te pokretne i nepokretne imovine", pojasnio je Arifović. Zbog toga je, kaže Arifović, Zakon o otpisu duga po osnovu zatezne kamate pomogao naplatu poreza mnogo više od objavljivanja liste dužnika. Zakonodavcima je predlagao da odu i korak dalje, te da usvoje praksu koja je zaživjela u nekim zemljama regije. Otpisom glavnog duga državnim kompanijama sa hiljadama zaposlenih bila bi pružena još jedna šansa. Alternativa je, smatra Arifović, nepovoljna za obje strane.

On je dodao: "Evo sad Željeznice ukoliko blokiramo, mi nećemo imati naplatu. Nema sredstava, nema na računima banaka sredstava da se izmiri stari dug. Zatvorićemo finansiranje poslovanja, neće imati radnici ni tekuću platu, nećete imati ni radnike u pogonima, imaćete ih na ulici". Željeznice FBiH najveći su dužnik sa gotovo 90 miliona eura neizmirenih obaveza. Njihov vlasnik, Federalna vlada, prije nekoliko godina se zakonski obavezala vratiti dug Željeznica. To se nikada nije dogodilo, kaže čelni čovjek kompanije i napominje kako razlog lošeg poslovanja treba tražiti i u nedovoljnim budžetskim sredstvima za održavanje željezničke infrastrukture. Predsjednik uprave Željeznica FBiH Nijaz Puzić je kazao: "Kakav je u državi ambijent, takav je i u Željeznicama. Nestabilna politička situacija i razorena privreda utiču na Željeznicu i na njene sutrašnje strateške planove. Mi smo preslikana država u malom. Bez željeznice nema oporavka privrede i obratno".

Puzić poručuje da bi jedno od rješenja bilo usklađivanje sa evropskim standardima u ovoj oblasti. Tako bi Željeznicama Federacije BiH bio omogućen prevoz tečnih goriva i isključivi transport pojedinih toksičnih materija. Također ističe važnost uvođenja akciza na naftu, koje bi bile namijenjene održavanju željezničke infrastrukture, baš kao što je to slučaj sa cestovnom. U suprotnom, u pitanje dolazi ionako minimalni broj linija kojima raspolažu Željeznice.

"Prije 25 godina peron željezničke stanice u Sarajevu je bio prepun, a danas, u pola deset ujutru, gotovo da nema nikoga. Stoga je nerealno očekivati da će Željeznice FBiH  ikada vratiti svoj dug, baš kao što je nerealno očekivati da će država uspjeti naplatiti 750 miliona eura koje joj duguju slične kompanije u Federaciji".