„Ovo je sjajna vijest za Bosnu i Hercegovinu. Delegacija BiH uspjela je argumentima ubijediti Komitet da BiH ne ide na sivu listu zemalja i sada i dalje ostaje ono što je navedeno iz priopćenja Moneyvala, da će svaka zemlja za sebe odrediti da li će dodatno provjeravati finansijske transakcije ili ne. Da smo dospjeli na sivu listu to bi bilo veoma negativno za BiH i dobro je što imamo ovakav ishod“, naglasio je on. Ćavar je naveo da je bh. delegacija na Plenumu Komiteta prezentirala aktivnosti Ministarstva pravde BiH i Ministarstva sigurnosti BiH.

„Mi imamo dobar stari Kazneni zakon BiH prema kojem smo do sada sankcionirali određen broj osoba koji su bili osumnjičeni za pranje novca, a na osnovu kojeg je njihova imovina zaplijenjena i oduzeta. BiH je u oblasti pranja novca do sada imala bolje rezultate nego neke evropske zemlje“, istakao je v.d. ministar sigurnosti BiH. On je istakao kako pred Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH i dalje ostaje obaveza da što prije usvoji izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koji će biti usklađeni sa evropskim direktivama. Do početka juna, što je inače produženi rok jer je prvobitno bio april, Moneyval je tražio od vlasti BiH da usvoje zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako ova država ne bi bila automatski prebačena na „sivu listu“ kada je riječ o finansijskim transakcijama iz inostranstva.

No, do juna je usvojen samo Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ali ne i izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje su na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine osporili delegati iz srpskog naroda tvrdeći kako se radi o prijenosu nadležnosti sa entiteta na državu, što je Ministarstvo pravde BiH negiralo. Zbog toga je Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF) ljetos tražila od Moneyvala da BiH uputi u proces, odnosno na tzv. „sivu listu“.

Predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH i profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Danijela Martinović za Anadoliju je istakla kako bi, da je BiH dospjela na sivu listu, to dovelo u opasnost strane investicije kao i kreditni rejting BiH. To bi praktično značilo da bi se kontroliralo sve: ko šalje sredstva, za koje namjene, odnosno da li je sve uredu s obzirom na to da se u takvim okolnostima smatra da postoje prijetnje po sigurnost novca koji se šalje da bi mogao biti iskorišten za „pranje“ ili kriminalne aktivnosti. Ona ističe kako je bankarski sektor u BiH veoma dobro ustrojen, ali i to da bi u slučaju stavljanja BiH na „sivu listu“ Moneyvala njegov rad bi bio otežan.

„S obzirom na to da bi se vršile kontrole transakcija to bi neminovno dovelo do povećanja troškova slanja novčanih transakcija, ali i značajnog usporavanja njihovog dospijeća. U takvim okolnostima kada postoji opasnost da bi se sredstva mogla koristiti za pranje novca odnosno finansiranje terorističkih aktivnosti logično je da prijeti strah od investicija u takvu zemlju“, naglasila je Martinović.