Rudnik mrkog uglja Zenica posluje u sastavu Elektroprivrede BiH, a svoj ugalj najvećim dijelom isporučuje pogonu Energetika u kompaniji ArcelorMittal Zenica, zatim termoelektrani Kakanj, kantonalnoj bolnici Zenica, a manji dio uglja plasira građanima. Zapošljava oko 1.500 radnika u pogonima Stara jama, Raspotočje i Stranjani.
Rudnik je 2011. i 2012. godine dobio okolinske dozvole za sve svoje pogone i inspekcijski nadzor je pojačan nakon izdavanja tih dozvola. Sve parametre zagađenja vode, zraka i buke koji se po tim dozvolama moraju pratiti za Rudnik obavljaju ovlašteni operateri i većina praćenih parametara zadovoljava propisane norme, iako je bilo prekoračenja emisija CO i SO2 iz kotlovnica i parnih lokomotiva. Problem parne lokomotive, koja je u proteklom periodu bila značajan izvor zagađenja zraka u okolini pogona "Stara jama", je konačno riješen, jer je nakon dva neuspješna tendera krajem augusta potpisan ugovor za nabavku nove dizel lokomotive. Stara parna lokomotiva je u kvaru i neće se više koristiti, a do nabavke nove, koja se očekuje najkasnije do februara naredne godine, Rudnik će za transport uglja u pogon Energetika koristiti dizel lokomotivu kompanije ArcelorMittal.
Drugi izvor zagađenja zraka iz Rudnika su kotlovnice na ugalj , koje se koriste za zagrijavanje rudarskog okna i vode za kupanje rudara tokom cijele godine, a tokom zime za zagrijavanje zgrada direkcije Rudnika. Nekad se za te svrhe koristila topla voda iz željezare, ali je nakon njene privatizacije i povećanja cijene tople vode Rudnik morao preći na vlastiti izvor toplote. Zbog male visine dimnjaka te kotlovnice zagađuju gradsko područje Zenice. Treba napomenuti da je potrošnja uglja i količina polutanata iz 3 kotlovnice Rudnika oko 20 puta manja od one u kantonalnoj bolnici. Kao interventnu mjeru u epizodama visokog zagađenja zraka u Zenici, Rudnik primjenjuje mjeru zamjene uglja vlastitim otpadnim drvetom.
Jedan od neriješenih problema su otpadne vode iz Rudnika. Rudnik koristi zajednički kolektor oborinskih, sanitarno-fekalnih voda i jamske vode sa pogona separacije. Sve te vode se ispuštaju u taložne bazene, iz kojih se ispuštaju u zajednički kolektor koji prolazi kroz ArcelorMittal. Nataloženi mulj se prodaje kao gorivo, a nema nikakvog tretmana otpadnih voda. Projekat za razdvajanje i tretman otpadnih voda je radila Općina Zenica, ali Rudnik nema nikakve informacije o tom projektu.
Projekti koje planiraju realizovati Općina zenica i ArcelorMittal (izgradnja termoelektrane na zemni gas i zamjena kotlova u Energetici plinskim kotlovima) bi mogli značajno utjecati na poslovanje Rudnika, jer će se tako smanjiti potrošnja uglja. Iz tog razloga, na sastanku se razgovaralo i o novim tehnologijama koje bi mogle biti rješenje za tako nastale probleme. Rudnik do sada nije razmišljao o tehnologijama za gasifikaciju uglja - pretvaranje uglja u gasovito gorivo koje je lakše odsumporavati nego dimne plinove i koje bi se onda moglo koristiti kao zamjena za uvozni zemni plin. Eko forum će u narednom periodu nastojati da takve projekte ugradi u strateške dokumente u čijoj izradi učestvuje kroz Kantonalni odbor za razvoj.
