21 Novembar 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
nedjelja, 13 Juli 2014 02:34

Dino Tihić

Dino Tihić, student treće godine Mašinskog fakulteta UNZE i predsjednik Unije studenata Univerziteta u Zenici u mandatu 2013/2015. upoznao nas je s radom Unije studenata UNZE te pojasnio šta i na koji način radi, šta su prednosti, a šta mane (ne)članstva u Uniji, kako i zbog čega je postao aktivan u Uniji te nam je odgovorio na mnoga druga pitanja koja možete pročitati u redovima koji slijede.

 

Šta je utjecalo na Vašu odluku pri izboru Mašinskog fakulteta?

 

Oduvijek sam imao sklonost ka tehnologiji i tehničkim naukama, posebno u domenu informacionih i kompjuterskih tehnologija, i to je najviše utjecalo na izbor poziva. Najprije sam se htio upisati na Elektrotehnički fakultet u Tuzli, no na kraju sam, ipak, odlučio upisati Mašinski fakultet, odsjek za Inženjerski dizajn proizvoda, jer mi se to činilo konkretnijim izborom.

 

Da li se s inžinjerskim zvanjem lakše zaposliti nego s drugim zvanjima?

 

Smatram da je sa tehničkim zvanjem mnogo veći dijapazon izbora pozicija na kojima se može raditi. Također, činjenica je i da je osnova za dobro funkcionisanje svake države i generalno privrednog sektora, dobra, jaka i kvalitetna proizvodnja i indrustija, kao i da je nauka u tom sektoru univerzalna. U ljudskoj prirodi je da uvijek seže za novim tehnologijama i inovacijama, a u ovom sektoru svi imaju „odvezane ruke“ da se pozabave i time.

Mislim da student sa završenim studijem u oblasti tehničkih nauka ima više mogućnosti da se pozabavi i poduzetništvom, koje je usko vezano i sa ekonomskim naukama i na taj način, ne samo da radi na određenoj poziciji, već, uz potrebna ulaganja, proizvede i nova radna mjesta.

Sa druge strane, društvene i humanističke nauke daju kvalitetno znanje (na Univerzitetu u Zenici), ali zavise od trendova u državi i generalno u tom sektoru. Također, završenik pravnih nauka, treba, nakon završenog dodiplomskog studija, dodatno ulagati (pripravnički, iskustvo, državni i stručni ispiti) kako bi stekao mogućnost da radi na višim pozicijama. U oblasti tehničkih nauka ovo nije po srijedi, jer diplomant tehničkih nauka ima mogućnost da se zaposli (po završetku studija) i u proizvodnji i u oblasti akademije, kao i na menadžerskim pozicijama.

 

Ko može biti član USUNZE?

 

Svi studenti upisani na Univerzitet u Zenici su po automatizmu i člnaovi Unije studenata Univerziteta u Zenici, te kao takvi uživaju sva prava da biraju i da budu birani na razne poziciji unutar organizacije.

 

Koliko ste Vi dugo član i zašto ste se odlučili biti dio USUNZE?

 

Član sam USUNZE-a posljednjih 6 godina, i unutar tog vremena sam obavljao dužnosti predstavnika godine, predsjednika Asocijacije studenata Mašinskog fakulteta, dopredsjednika USUNZE, i u konačnici predsjednika USUNZE. Mogu reći da predstavljam „školski primjer“ napredovanja unutar organizacije, ali i da je to imalo svoju, nemalu, cijenu.

Pošto sam još u srednjoj školi pokazivao skolnosti ka društveno-angažovanom radu, liderstvu i nevladinom sektoru, taj put se nastavio i na dodiplomskom studiju, a najvjerovatnije će se prožimati i kroz cijeli život. Mišljenja sam da je rad u lokalnoj zajednici građanska dužnost i plemenita aktivnost. Nikada nisam dozvoljavao da moja sudbina bude u tuđim rukama, i da o njoj odlučuje neko manje kompetentan od mene samoga.

Također, stava sam da je rad u društvenoj zajednici u BiH jako bitan. Prije svega, jer smo država u tranziciji, i kao takva se ne smijemo prepuštati slučaju, tj. našoj državi je potrebna sva moguća pomoć mladih ljudi, ideja, aktivnosti itd… Mislim da svako, tokom svog života, treba dati doprinos razvoju svoje zajednice, ne bitno koje, i da tu ima mjesta za svakoga. Nedostatak društveno-angažovane aktivnosti tumačim kao krajnje licemjerje.

 

Pojasnite nam šta je USUNZE?

 

Unija studenata Univerziteta u Zenici je krovna studentska organizacija na nivou Univerziteta u Zenici, i kao takva zastupa sve studente i brine o unapređenju i poboljšanju studentskog standarda, te kvalitetnoj organizaciji studentskog života na UNZE i općini Zenica, ukoliko ne i na nivou ZDK.

Unija studenata djeluje kroz studentske predstavnike u skoro svim tijelima Univerziteta u Zenici (UO, Senat, NNV-i, Etička i Disciplinske komisije, Odbori za kvalitet i sl.). Svaki student ima mogućnost da se kandiduje za predstavnika svoje godine, i kao takav ulazi u sastav NNV-a matičnog fakulteta. Također, sa te pozicije se može kandidovati i za predsjednika Asocijacije studenata svog fakulteta, i ući u Upravni odbor USUNZE, te na druge bitne pozicije unutar Univerziteta u Zenici.

Unija studenata ima dvosmjersno djelovanje, vanjsko i unutrašnje. U unutrašnje aktivnosti spadaju zastupanja studenata u tijelam UNZE, delegiranje tačaka, lobiranje, monitoring i unapređenje kvaliteta usluga UNZE. Vanjske aktivnosti podrazumijevaju djelovanje prema drugim nevladinim organizacijama, vladinim organima, kao i ostalim javnim i privrednim subjektima, a sve u smjeru unapređenja studentskog standarda i kvaliteta studentskog života.

 

Zašto je važno da svaki univerzitet ima uniju studenata?

 

Jako je važno da svaki javni univerzitet u BiH ima svoju studentsku organizaciju, prije svega radi bolje raspodjele aktivnosti i efikasnijeg rada univerziteta u cjelini. Studenti moraju imati svoje pravno tijelo preko kojeg mogu djelovati i izraziti svoj stav. Također, bitno je da studenti imaju svoju organizaciju preko koje mogu direktno utjecati na društvene tokove u svojoj neposrednoj okolini.

Također, svaka studentska organizacija predstavlja i svojevrsnu službu za monitoring univerziteta, što je jako bitno za sprečavanje korupcije i koruptivnih radnji, unapređenju kvaliteta usluga, višem stupnju demokratije itd…

 

Koliko imate članova?

 

Broj članova odgovara i ukupnom broju svih studenata Univerziteta u Zenici. Prosječno imamo između 5000 i 6000 članova. Moram naglasiti da je ta brojka mnogo manja kada su u pitanju aktivni studenti, jer njih ima oko stotinu, na raznim nivoima organizacije, što upućuje na jasan i veliki problem u našem društvu.

 

Da li radite na bazi volontiranja ili imate neku naknadu?

 

Unija studenata u ovom segmentu ima veliku slabost. Naravno, vlasti tu snose najveću odgovornost, jer Unija studenata Univerziteta u Zenici nema svoj jedinstveni budžet. To znači da svi volontiraju i da sva sredstva neophodna za normalno djelovanje organizacije osiguravamo isključivo kroz projekte. Univerzitet u Zenici nam, već dugi niz godina, osigurava prostorije i nesmetan rad, te kroz opremu pomaže u radu, no na globlanom nivou smo prepušteni sami sebi i svojim idejama i projektima.

 

Koje je najveće postignuće USUNZE?

 

Najveće postignuće, lično, je uspostavljanje jako čvrste unutrašnje strukture, pošto je to tipična boljka svih sličnih udruženja. Jako je teško iskoordinirati ogroman broj studenata, ali mi to zadnjih godina uspješno radimo.

Također, pojava novih ideja i djelovanja na mikroplan su mnogo brojnija nego ranije. Na primjer, projekat „Kafa sa…“ je bio jako uspješan i vjerujemo da će se nastaviti i sljedeće zime.

Najviše sam ponosan na osnivanje Studentskog urbanog magazina (www.sigma.ba), koji je prvi studentski medij u BiH. Sigma je uspješan projekat Unije studenata i nakon „proboja“ je nastavio put kao zasebno udruženje, koje je ipak ostalo vezano za USUNZE.

Također, prije mog mandata Unija studenata je uspješno ostvarila niz projekata (TEMPUS) kao i osnivanje omladinskog udruženja „Zenica Zove“, koje je uspješno organizovalo, već poznati, festival „Zenica Zove“, kao i niz drugh aktivnosti. Tu su, također, i druge, manje, aktivnosti kao Bilijarski turnir, Apsolventsko veče (jedinstveno u BiH), Brucoška služba i sl.

 

 Vaša poruka onima koji nisu dio Vašeg „tima“?

 

Svako je zaslužan za uspjeh ili neuspjeh svoje zajednice. Samo kroz koordinisan timski rad, baziran na kvalitetu i uzajamnom poštovanju je moguć napredak svih nas, što Unija studenata nudi svim zainteresovanim. Rad definitivno oplemenjuje, i svima preporučujem razmišljanje na način, da će se jednog dana probuditi i zapitati se da li sam iskoristio sve prilike koje su mi bile ponuđene.

 

AJNA DEDIĆ / ZEDA.ba