Podsjetimo, datum je određen na osnovu datuma rušenja jedne od najpoznatijih džamija jugoistočne Evrope, banjalučke Ferhadije.
Direktorica Centra za islamsku arhitekturu Fatima Šišić izjavila je za Anadolu Agency da je u BiH od rata do danas obnovljeno više od 450 džamija koje koristi veliki broj vjernika.
“Do sada su obnovljene 452 džamije dok je 10 džamija trenutno u fazi obnove i trebale bi biti završene u narednom periodu. Od rata naovamo su obnovljena i 64 mesdžida. Tako da je ukupno obnovljeno 516 džamija i mesdžida na prostoru cijele BiH”, ističe Šišić. Napominje da je, prema podacima koje ima njihov centar, u BiH od rata do danas sagrađeno novih 367 džamija.
“Od rata do danas imamo novosagrađenih 367 džamija kao i novosagrađena 172 mesdžida. Ovi vjerski objekti su sagrađeni iz čiste potrebe vjernika a ne iz nekih drugih razloga kao što se to često zna isticati u bh. javnosti od strane zlonamjernih krugova. Zbog izmjene etničke slike i preseljenja muslimanskog stanovništva u mjesta gdje ranije nije bilo džamija, postojala je potreba za izgradnjom novih bogomolja”, rekla je Šišić. Ističe da u BiH postoji još nekoliko desetina džamija i mesdžida koji čekaju na obnovu kako bi bili u funkciji i za potrebe vjernika.
“Prema posljednjima podacima kojima raspolažemo, u cijeloj BiH trenutno imamo još 57 neobnovljenih džamija i 44 neobnovljena mesdžida. Ovi objekti čekaju na obnovu kako bi ponovo mogli biti korišteni kao i prije rata”, kazala je direktorica Centra za islamsku arhitekturu. Na kraju Šišić naglašava kako su većim djelom obnovu džamija i mesdžida u BiH finansirale same džematlije i dobrotvori koji su na ovaj način željeli da učine dobro i trajno humanitarno djelo.
“Iako se o tome malo priča, većinu džamija i mesdžida u BiH su doniranjem novčanih sredstava finansirali same džematlije. To je obično bilo davanjem donacija, kako ljudi iz BiH tako i onih iz dijaspore. Neko je donirao novac, neko građevinski materijal, neko ciglu, itd... Nerijetko su to bila onako i vrlo skromna novčana sredstva, ali ljudi su jednostavno željeli da učestvuju u obnovi vjerskih objekata. To je najbolji dokaz da obnovu i izgradnju džamija u BiH nisu finansirale neke institucije nego uglavnom obični ljudi, tako da ovo jasno govori da nije tačna ona teza koju neki iznose da je dosta džamija i da umjesto njih trebaju biti izgrađene fabrike. Obični ljudi su gradili džamije jer im jednostavno trebaju. Samo jedan dio je finansiran i iz Islamske zajednice, ali i od donacija arapskih zemalja i Turske”, ističe Šišić.
S druge strane, tokom agresije na BiH srušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vaufskih objekata. Vojska Republike Srpske (VRS) potpomognuta vojnim, policijskim i paravojnim formacijama iz Srbije srušila je 534 džamije, a ekstremisti Hrvatskog vijeća obrane (HVO), pa i Hrvatske vojske (HV), još njih 80. Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamija koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH.
