21 Novembar 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
nedjelja, 04 Avgust 2013 07:57

Zašto odlaze ljekari?

Svake godine se povećava broj ljekara, specijalista i medicinskog osoblja iz zemalja zapadnog Balkana koji apliciraju za posao u inostranstvu. Istraživanje agencije Anadolija (AA) pokazalo je da medicinski stručnjaci, ali o ostalo osoblje iz oblasti zdravstva, najčešće odlaze u Njemačku, Saudijsku Arabiju, Sloveniju, Kuvajt, Indiju, Veliku Britaniju, Libiju, ali i u SAD i Australiju.

 

Nacionalna služba za zapošljavanje Srbije objavila je novi konkurs za ljekare iz te zemlje koji žele otići u Njemačku, a kako su iz ove službe potvrdili agenciji Anadolija, na prošli konkurs koji je objavljen u martu prijavila su se 94 kandidata.

 

U Bosni i Hercegovini više od 300 osoba čeka na radnu vizu za Njemačku gdje žele obavljati poslove radnika u oblasti zdravstvene njege.

 

Kako sve više ljekara sa područja Balkana odlaze u inostranstvo, zemlje regije suočavaju se sa rizikom manjka doktora i specijalista. Prema podacima Medicinskog univerziteta u Beogradu, svake godine oko 500 ljudi položi specijalistički ispit, ali mnogi od njih odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim platama.

 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, odliv doktora i medicinskih stručnjaka iz BiH utrostručio se u zadnje tri godine. U najnovijem izvještaju navodi se da broj ljekara u Federaciji BiH iznosi 173 na 100.000 stanovnika.

 

Kako je Hrvatska 1. jula postala članica Evropske unije (EU), ljekarima iz ove zemlje otvoreno je veliko tržište poslova. Hrvatski doktori najčešće odlaze u Švedsku, Finsku, Dansku i u dvije savezne pokrajine Njemačke - Baden Wurttemberg i Hamburg.

 

Njemačka ima potpisan Sporazumom o posredovanju i privremenom zapošljavanju sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Na oglase za posao u Njemačkoj mogu se prijaviti i zaposleni i nezaposleni kandidati. Prednost će imati kandidati koji poznaju njemački jezik na nivou B1 i više. Svi kandidati moraju položiti stručni ispit i nostrificirati diplomu. Otvaranje pozicija zavisi od deficita u Njemačkoj, odnosno njemački poslodavci mogu zaposliti strance jedino ukoliko nemaju dovoljno kandidata iz svoje zemlje. U Njemačkoj je tenutno zaposleno 20 miliona ljudi, od čega je oko 2,2 miliona stranaca. 

 

Plate ljekara specijalista u Njemačkoj iznose između 3.000 i 3.750 eura, dok su u zemljama zapadnog Balkana plate i do pet puta manje. Tako u Srbiji prosječna plata ljekara specijaliste iznosi oko 500 eura, dok ljekari u BiH primaju platu od oko 700 eura. U Crnoj Gori doktori su u prosjeku plaćeni oko 550 eura mjesečno, a u Makedoniji oko 650.

 

Visina plate u Njemačkoj određuje se kolektivnim ugovorima, tako da je plata u većini slučajeva ista kao i za državljane Njemačke. Poslodavac u Njemačkoj pruža podršku novim uposlenicima u pronalasku smještaja i ishrane, a uposleni u cjelosti ili dijelom participiraju u troškovima. Radni odnos se najčešće zasniva na određeno vrijeme na poziciji asistenta za zdravstvenu njegu do nostrifikacije diplome za zdravstvenog radnika. Nakon nostrifikacije diplome (najkasnije u roku od 12 mjeseci), radni odnos se može zasnovati i na neodređeno vrijeme na poziciji zdravstvenog radnika, a zaposleni ima mogućnost da nakon određenog perioda, u skladu sa Zakonom o boravku stranaca u SR Njemačkoj, podnese zahtjev za dobijanje stalne boravišne dozvole. Početna bruto plata je manja u odnosu na onu koju će uposlenik primiti nakon priznavanja diplome. 

 

Bračni partner i djeca vlasnika "Plave karte EU" mogu dobiti dozvolu boravka bez predočavanja dokaza o poznavanju njemačkog jezika. Blue Card (Plava karta) je uvedena od 1. augusta 2012. godine i s njom se olakšava zapošljavanje visokokvalifikovane radne snage iz trećih zemalja, među koje spadaju sve zemlje regije izuzev Hrvatske. Njemačka, osim ljekara i ostalog medicinskog osoblja, najviše traži inženjere, naučnike, matematičare i informatičare.

 

(Anadolija/md)