28 Mart 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
nedjelja, 23 Juni 2013 05:16

Sve više maloljetničkog kriminala

Maloljetnička delinkvencija u Zenici sve više uzima maha. Iako policijski podaci za prošlu godinu govore da je došlo do smanjenja broja evidentiranih maloljetnih počinilaca krivičnih djela, stepen brutalnosti koju oni ispoljavaju evidentno je povećan.

 

Prošle godine dvije maloljetne osobe su osuđene na zatvorske kazne, a u prva tri mjeseca ove godine još jedna. Gotovo je sigurno da će ih 2013. biti daleko više iza zatvorskih rešetaka, s obzirom na to da se na sudovima vodi nekoliko pripremnih postupaka zbog razbojništava, drskih krađa i nedozvoljenog držanja oružja, pri čemu je zeničkom Centru za socijalni rad u prva tri mjeseca prijavljeno pet novih slučajeva. 

 

- Općenito govoreći, za porast maloljetničke delinkvencije u 90 posto slučajeva su krive nesređene porodične prilike. Pod tim podrazumijevam tešku materijalnu i(ili) stambenu situaciju, jednoroditeljske porodice, poremećene porodične odnose, sklonost člana porodice asocijalnom ponašanju, kao što su konzumiranje droge, alkohola... Iz takvih porodica se regrutuju ti maloljetni počinioci prekršaja ili krivičnih djela. I kad se tome doda u najvećem broju slučajeva loše društvo, sa kojim se maloljetnik druži, bježi sa nastave, skita, luta, gluvari bez ikakve obaveze, kontrole i nadzora, onda dolazi do toga da ta djeca počnu činiti prekršaje. Takođe treba znati da su te maloljetne osobe emocionalno i socijalno nezrele, povodljive i labilne, jasno je da neminovno dolazi do asocijalnog ponašanja kod te djece, objašnjava Hajrudin Mrkonjić, referent za maloljetničku delinkvenciju u Centru za socijalni rad Zenica. 

 

I dok su prije krivična djela i prekršaje pravili uglavnom stariji maloljetnici (od 16 do 18 godina), sada više nema pravila. Granica je davno pomjerena nadolje, te ima izvršilaca i ispod 14 godina (do te dobi djeca ne podliježu krivičnom gonjenju), ali i onih između 14 i 16 godina.   U Centru za socijalni rad Zenica postoje podaci o svim maloljetnicima prema kojima je pokrenut pripremni postupak u sudovima zbog počinjenih krivičnih djela ili prekršaja. Tužilaštvo je obavezno, po zakonu, da čim pokrene pripremni postupak, obavijesti organ starateljstva, te se na osnovu te obavijesti tim ljudi iz Centra uključuje u postupak prema maloljetniku. 

 

- Što se tiče teških krivičnih djela imovinskog karaktera, dakle razbojništva, te nedozvoljenog držanja oružja, to je sada intenzivirano. Nije bilo toliko slučajeva ranije. Zbog tih krivičnih djela maloljetnici idu u zatvor. U prva tri mjeseca dobili smo obavijesti od Tužilaštva za petoricu novih maloljetnih izvršilaca. Uz to, jedan maloljetnik je dobio zatvorsku kaznu (osuđen na dvije i po godine), kazuje nam Mrkonjić, te dodaje da se svi, uključujući i sutkinju za maloljetnike, pitaju otkud im oružje.Maloljetni počinioci najčešće lažu sa objašnjenjima, pa je jedan automatsku pušku tako našao u napuštenoj kući, drugi u kontejneru za smeće...

 

- Radim na izvršenju odgojnih mjera i na prevenciji maloljetničke delinkvencije. Nekako sam više uključena u rad sa tom djecom po prijavi škola i  roditelja. Obično sve krene tako da djeca počnu loše da uče u školi. Onda se desi neka krađa. Sada je masovna pojava krađe zlata iz kuće. I to malo koji roditelj prijavljuje. Takođe, tu je rano zabavljanje djece, sve češće kreće i u osnovnoj školi. Često djeca noće kod drugova i drugarica, barem po objašnjenju roditeljima, a to bude ko zna gdje. Mi u Centru preduzimamo mjere protiv onih koji primaju tuđu djecu na kućna noće bez saglasnosti roditelja. Obično to bude na način da se skupi društvo u nekom praznom stanu, počinje sa pušenjem trave, konzumiranjem alkohola... I dijete tako lumpuje po cijelu noć, a ostaje neotkriveno. Sve krene krene bježanjem iz škole i druženjem na ovakav način. I kad to uzme maha, vjerujte, onda ih je teško vratiti na pravi put, priča nam referent za izvršenje odgojnih mjera Centra Jasminka Alić. Ona naglašava da roditelji nemaju mehanizma, a djeca im znaju i zaprijetiti da će prijaviti svako nasilje. Djeca odlično znaju svoja prava, ali ne znaju i obaveze koje imaju. I svugdje u školama uči se Konvencija o pravima djeteta, a malo ko govori o obavezama djece koja su dužna da poštuju roditelje, idu redovno u školu, izvršavaju sve školske obaveze.

 

- Kod mene je najveći broj maloljetnika koji su prvi ili drugi srednje, a koji izbivaju iz kuća, dok im roditelji ne znaju gdje su. Stariji mladići 20 do 35 godina iskorištavaju maloljetne djevojčice. Vjerujte, ima ljudi koji rade u institucijama, oženjeni su, imaju porodice kod kuće i zabavljaju se sa maloljetnim osobama. U takvim stvarima upućujemo roditelje da ih prijave policiji. Roditelj je dužan i ima pravo da podnese prijavu u policiji. Međutim, rijetki su ti koji hoće da se to procesuira, da im dijete ide na sud i tako se etiketira. Pedagozi rade u svim školama dok mogu. Kad više ne mogu sa takvom djecom, prijave nama. Onda mi idemo u porodicu, snimamo situaciju, uključujemo ih ovdje, savjetujemo. Vjerujte, u kakvoj je situaciji društvo i koliko ima ovakvih pojava, trebalo bi nas biti puno više zaposlenih da možemo stići. Prošle godine imala sam, što na izvršenju mjera, što po prijavi roditelja, škola ili policije 148 maloljetnika u radu. To je puno za jednog čovjeka, naglašava Jasminka Alić.

 

Dodaje da ima slučajeva gdje su roditelji bili ratni zarobljenici, logoraši i imaju PTSP (posttraumatski sindrom) i teško se nose sa tim da im dijete odbija poslušnost. Onda dođu u Centar, ali mehanizmi su, prema riječima naših sagovornika, savjetodavni rad. Naime, ne postoje odgojne ustanove ni za mladiće, a kamoli za djevojke. Na pitanje da li su se susretali sa slučajevima iskorištavanja maloljetnika i prisiljavanja na prostituciju, naši sagovornici odgovaraju da su u zadnje vrijeme bila dva. SIPA se, naime, uključila u oba, a istraga je u toku. U takvim slučajevima sve kreće od radne eksploatacije maloljetnika, koja kasnije prelazi u prostituciju. U konkretnim slučajevima, kako saznajemo, radi se o djevojčicama od 14,5 i 16 godina. A sve su to nesretna djeca i uposlenici Centra za socijalni rad Zenica pokušavaju da im pomognu. Rade i sa roditeljima, sa čitavom porodicom, pomažu im jednokratnom novčanom pomoći, robnim paketima, uključuju se i u školu.  

 

Prema zvaničnim podacima MUP-a ZDK-a, tokom 2012. evidentirana su 184 maloljetna počinioca krivičnih djela, što je za 23,6 posto manje nego u prethodnoj godini. Maloljetnici su prijavljeni, između ostalog, za krivotvorenje novca (dva), tešku tjelesnu povredu (pet), učestvovanje u tuči (dva), prinudu na spolni odnošaj (jedan), posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga (pet), krađe (54), teške krađe (66), razbojništva (14), ucjene (dva), napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti (tri), nasilničko ponašanje (sedam)... U januaru ove godine u ZDK-u je evidentirano osam, a u februaru 11 maloljetnih počinilaca krivičnih djela. Počinili su dva razbojništva, tri teške krađe, 11 krađa, krivično djelo teška tjelesna ozljeda i nedozvoljeno držanje oružja.  Iz Kantonalnog tužilaštva ZDK-a saznajemo da su u 2012. podneseni zahtjevi za pokretanje pripremnog postupka protiv 137 maloljetnika. 

 

Prema riječima Sanjina Kulenovića, portparola zeničkog Tužilaštva, u toku prošle godine sudovi su, po prijedlogu tužilaštva, riješili maloljetničke postupke protiv 123 osobe. U dva slučaja su izrečene kazne maloljetničkog zatvora, te 80 vanzavodskih mjera.  Istovremeno, postupak je obustavljen protiv 41 maloljetnika. Alisa Radončić, portparol Općinskog suda u Zenici, objašnjava da je u 2012. Sud primio 60 predmeta kojim su obuhvaćeni maloljetnici, što je za 22 više nego godinu ranije. Riješena su 53 predmeta, a što je za 18 više u odnosu na 2011. Doneseno je 13 rješenja kojim su izrečene odgojne mjere pojačanog nadzora roditelja, osam pojačanog nadzora od organa starateljstva, dvije kazne maloljetničkog zatvora, a dva maloljetnika su provela u pritvoru 23, odnosno 27 dana. 


foto: Jasminka Alić i Hajrudin Mrkonjić: Pune ruke posla u zeničkom Centru za socijalni rad

OSLOBODJENJE