Agencija FENA je posjetila čudotvornu muzejsku postavku i saznala neobičnu povijesnu priču. Muzej je izgrađen u stilu dvorca s kulom, a kao i svi veliki poznati muzeji uz njega je i mali kafe-bar u kojem možete popiti kaficu, pojesti kroasan, doručkovati ili ručati, čitati i jednostavno uživati. Potom se spuštate u čarobni svijet umjetnina koje će vas iako ste laik u poznavanju i razlikovanju pravih umjetnina od kopija, zasigurno ostaviti bez daha.
KLIKNI OVDJE da vidiš foto galeriju iz muzeja
Piše: Hana Imamović-Babić /Fena/
Na početku svog „lutanja“ po Francuskoj, Italiji, Engleskoj, izlagao je svoja djela bosanskohercegovački slikar Rizah Kulenović nadajući se svaki dan da će mu njegova najveća ljubav, umjetnost, omogućiti egzistenciju, ali i ponajviše mogućnost da cijeli život slika. A onda, kao u filmskoj priči, dobio je pismo u kojem je između ostaloga pisalo da je upravo on, Rizah Kulenović, onaj koji treba da se brine o kolekciji umjetnina koja je u vlasništvu porodice Kulenović. Uz pismo je došao i spisak umjetnina, kao i lokacije, države, gradovi u kojima se nalaze. Nakon što je vidio takva djela ni sam nije mogao vjerovati. Eksponati su godinama čuvani na sigurnim mjestima širom svijeta u najbolje čuvanim sefovima. Iako je znao da je kolekcija postojala nije znao da li je išta od nje ostalo. Članovi porodice Kulenović generacijama su sakupljali i čuvali u BiH brojna svjetski poznata djela, a onda je kolekcija nestala prije više od stotinu godina. Porodica Kulenović, kako se pretpostavlja, potječe od Kulina bana utemeljitelja Bosne.
Od praiskona su pripadnici porodice Kulenović bili u Bosni i povijesnoj Republici Venecija među visokim državnicima, diplomatama i vlasnicima trgovačkih društava, a djelatnost porodice bila je rasprostranjena na velikom geografskom području od Osmanskog carstva, uključujući i Mediteran i Srednji istok, Perziju i Tursku, sve do granice Indije. Godinama su u ovoj porodici stasavale generacije umjetnika, naučnika i humanista, koji su postupno stvorili impozantnu zbirku umjetnina, ali nisu sve opstale. Iako je poznato da postoji mnogo privatnih kolekcija izuzetno vrijednih umjetničkih djela malo je onih koje su dostupne očima šire javnosti, što nije slučaj s porodičnom kolekcijom Kulenović. Njihove umjetnine godinama prikupljane dostupne su svjetskoj javnosti u Muzeju Kulenović Collection. Vrijednost Muzeja još je značajnija u kontekstu kulturne baštine, povijesnog identiteta i opstojnosti države Bosne i Hercegovine. Muzejski eksponati u Karlskroni i njihova povijest svjedoče o civilizacijskom miljeu BiH i njenog stanovništva, dokazuju da BiH nije bila niti je "tamni vilajet" kao što ni Balkan nije samo "crna rupa". Kazuju da su "Bošnjani" i na Istoku i na Zapadu bili priznati i poznati.
Na internetu je mnogo priča, stranica na raznim jezicima o muzeju, ali jedno je sigurno - teško je u „svijetu umjetnina“ prihvatiti da jedan Bosanac u visoko razvijenoj zemlji kao što je Švedska izlaže djela neprocjenjive vrijednosti, čiji su autentičnost potvrdili brojni stručnjaci. Teško je i povjerovati da bi vlasnik ovog nevjerovatnog blaga izlagao kopije djela što se moglo čuti i kroz mnoge priče koje je u višesatnom razgovoru ispričao za Agenciju FENA. Neka djela nisu izložena jer je ionako sve ovo, kako je i sam kazao, ponekad veliki teret. Među brojnim djelima su radovi umjetnika kakav je bio Leonardo da Vinci (slika „Jaslice“), Raffaello Santi (slika „Ivan Krstitelj“), Vincent van Gogh (slika „Portret“), Francisco de Goya, Rembrandt van Rijn, Pieter Bruegel Duch (slika “Medical care”) i Pablo Picasso (slika „Mačevanje“), Henry Matisse, Georges Braque, Edvard Munch ...
Tu je i bronzani oklop kartaškog vojskovođe Hanibala, koji je unikat u svijetu, zatim kipovi, crteži i artefakti. Za neke minijaturne kipove iz vremena Maja procijenjeno je da su stari više od 4.000 godina, zatim bronzana vazna iz Zhou dinastije u Kini (1045. - 256. prije Krista), porculan iz dinastije Song (cca. 960. - 1270.) i dinastija Ming (cca. 15. stoljeće), kineska kraljica s pozlaćenom haljinom iz dinastije Tang oko 650. godine te figurica feničke kraljice u bronzi izrađena između 800. i 586. godine prije nove ere kao i bronzani model „Konja“ talijanskog kipara Andrea Verrocchioa, ali i još mnogo drugih predmeta. Osim toga Kulenović tvrdi da je otkrio Da Vincijevu tehniku koja na takav način ranije nije bila poznata, a sada je objavljena. Kulenović je za Agenciju FENA ispričao o tehnici Da Vincija i njegovom slikanju. Prema tim nalazima Kulenović tvrdi da je Da Vinci za svog vijeka naslikao samo nekoliko slika. Tu teoriju Rizah Kulenović, a koju podržavajui poznavaoci umjetnosti Hans - Frederik Samulesson te Frederik von Platen, praktično je objasnio na slici „Jaslice“ a u potvrdu njihovog objašnjenja novinarka FENA-e se uvjerila na licu mjesta pred slikom. Jer, iz kojeg god ugla pogledate „Jaslice“, ali i druge Da Vincijeve slike, likovi na slici okrenuti su prema vama i izgleda kao da vas prate dok se krećete. Udaljavate li se od slike umjesto da se ruke na njoj smanjuju one se uvećavaju i postaju „džinovske“ u odnosu na tijelo, a dok stojite na manjoj udaljenosti ruka je proporcionalna veličini tijela.
Proučavanju ove tehnike Kulenović je posvetio veliki dio svog života, ali kao i svaki umjetnik i pronalazač zbog kritika i sam je umoran pričati o djelima i dokazivati njihovu autentičnost. Nalazi su u Kulenovićevoj teoriji u kojoj je detaljno objašnjen pokret na Da Vincijevim slikama. Tokom posjete Muzeju kustos Kulenović velikodušno je otvorio za Agenciju FENA i vrata svog ateljea u kojem je impozantan opus njegovog rada. A kad uđe u atelje cijela porodica zna da ga ne treba smetati i uznemiravati budući da onda izgubi pojam o vremenu i potpuno se posvećuje slikanju i bojama. Njemu je, kaže, draže kupiti knjigu u kojoj će pročitati ono što će ga zanimati budući da je u posljednjih nekoliko godina počeo da proučava i djela velikog slikara Michelangela, nego imati skupo odijelo i cipele jer smatra da nema vremena da ih nosi. U mnoštvo impresija, fascinacije djelima koja vidite, nameće se pitanje da li bi se veliki stručnjaci Vatikana, Kine i uopće iz cijele Evrope, Azije i Amerike toliko zanimali za ovu nevjerojatnu kolekciju nudili mu pri tome mogućnost izlaganja tih eksponata širom svijeta, da nisu svjesni njene vrijednosti? Teško je nabrojati djela izložena u muzeju, ali laici kao što sam i sama, ne bi bez istinski zanimljivoga predavanja o njima mogli razumjeti njihovu vrijednost. Svi oni koji žele doživjeti čaroliju umjetnosti trebaju posjetiti Muzej Kulenović u Karlskroni. Muzej je otvoren svakoga dana i bilježi veliki broj posjeta iako se gotovo nigdje ne reklamira. Za obilazak Kulenović kolekcije treba izdvojiti 50 švedskih kruna ili oko pet eura.
