21 Novembar 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
subota, 05 Januar 2013 03:01

Volontiranje kao radno iskustvo

 U Bosni i Hercegovini manje od pet posto stanovništva bavi se volonterskim radom. Novi federalni Zakon o volontiranju daje nadu da će barem malo motivirati mlade da se počnu baviti društveno korisnim radom.  Dugoročno volontiranje će biti priznato kao radno iskustvo, najvažnija je odredba novog zakona. 

 

Velik je popis pogodnosti koje nudi novi zakon. Prije svega, volonter neće biti u minisu, što znači da će prilikom obavljanja društveno korisnog rada imati plaćenu hranu i prijevoz. 

 

„Ja bih sugerirala svim mladim ljudima da volontiraju i budu angažirani. Po mom mišljenju volontiranjem se dobija iskustvo za budući profesionalni rad. Ja radim u sektoru ljudskih prava i vrlo dobro znam koliko to iskustvo znači“, navodi Marta Jalkiewicz, volonterka iz Poljske. Novi zakon o volontiranju iniciralo je nekoliko omladinskih organizacija u BiH. Jedna od bitnih stavki zakona je i volonterska knjižica koju će izdavati organizator volontiranja. 

 

„Ono što moram posebno naglasiti je upravo ta volonterska knjižica koja je svojevrstan panadan radnoj knjižici i koja će biti potvrda da je određena mlada osoba volontirala određeni vremenski period u struci, da je stekla potrebno radno iskustvo i da je od toga momenta sposobna obavljati posao za koji se školovala, bez obzira da li se radi o srednjoj školi ili visokoškolskom obrazovanju, što, nažalost, do sada nije bio slučaj“, kaže Muamer Logo, glasnogovornik Instituta za razvoj mladih Kult.

 

Za izradu ovog zakona korišteni su propisi 15 najboljih zakona o volontiranju iz zemalja EU. Prema riječima predlagatelja, za njega su se zainteresirale zemlje regije koje žele uvesti sličnu praksu. Organiziranje volontiranja povjereno je državnom sektoru. 

 

„Mi smo prvi put uveli da organizatori volontiranja mogu biti visokoškolske ustanove, što znači da će fakulteti dogovarati sa javnim i privatnim kompanijama da šalju studente da stiču određena radna iskustva, da volontiraju u struci, ali razlika u odnosu na prethodni zakon je što će mentori sa tih fakulteta pratiti njihov rad i angažman i oni će dobivati ocjenu, ECTS bodove, certifikat od ministarstva pravde da su stekli radno iskustvo. Na taj način mi smo povezali tržište rada i fakultete prvi put. Imaćete studente koji izlaze sa visokoškolskih ustanova koji će imati određeni nivo radnog iskustva. I bitno je da u privatnom sektoru ne može privatnik biti organizator volontiranja“, pojašnjava Mirza Ustamujić, predsjednik Povjerenstva za mlade Parlameta Federacije BiH.      

 

Dvije godine nakon što je usvojen Zakona o mladima, Federacija BiH dobila je i Zakon o volontiranju. Postoji bojazan da će ovaj zakon, kao i Zakon o mladima, ostati mrtvo slovo na papiru.

 

„Ako stoji tamo nekih 30.000 maraka za implementaciju zakona, po meni je to smiješno - jer govorimo o 120.000 samo studenata, a 160.000 je srednjoškolaca na prostoru BiH, od čega su dvije trećine u Federaciji, što znači da sa 30.000 maraka ne možete ovaj zakon provesti i kreirati sve što je za njega potrebno. Dakle, dolazimo do pitanja da li mi to dobivamo još jedan papir kao što je Zakon o mladima, koji je usvojen prije nekoliko godina, gdje još do danas nije adresirano niti ministarstvo koje će se baviti pitanjem mladih“, zaključuje Jan Zlatan Kulenović, predsjednik Omladinske informativne agencije.

 

Statistike govore da je više od 20 posto Europljana starijih od 15 godina uključeno u volonterski rad. BiH spada u zemlje sa jednom od najnižih razina volonterstva, što je samo jedan segment crnih statistika koje se odnose na položaj mladih u zemlji.

 

Ivan K. / RSE