Pozorište (73)
U Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici preksinoć je premijerno izvedena predstava "Nora, Nora" slovenskog autora Evalda Flisara u režiji Lajle Kaikčija. U ljubavnom četverouglu našli su se glumci Snežana Vidović, Lana Delić, Sanja Handžić i Enes Salković. Predstava je izvedena na tzv. hinterbini, na kojoj se našlo stotinjak gledalaca te glumci, zajedno sa scenografijom.
Devetu ovosezonsku premijeru Kaikčija je s glumcima i ostalim saradnicima pripremala u gotovo nemogućim zimskim uvjetima, ali je kamen olakšanja pao nakon dugog aplauza zeničke publike. Među gostima iz kulturnog i javnog života BiH bio je i Matija Bučar, ataše za kulturu u Ambasadi Republike Slovenije u BiH. Prema najavama iz BNP-a, ova predstava uskoro bi se mogla naći i na Festivalu u Kranju.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona ukinula je mogućnost isplate "materijalnih troškova", vrlo bitne stavke u poslovanju Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) Zenica, i to na dan kada je ova institucija očekivala uplatu obećanog novca.
- Općina jeste osnivač, ali je Kanton osnovni finansijer, i na ovakav način mi ne možemo normalno egzistirati, a kamoli raditi ono što radimo: devet premijernih predstava, dvostrana saradnja, odlasci i ugošćavanje teatara iz Osijeka, Virovitice, Sarajava, Tuzle, Banje Luke, gostovanja u Nišu, Podgorici, Osijeku, Beogradu, nastupi na festivalima MESS, Brčko, planirani nastup u Kranju. Napravljene su uštede, prostrli smo se koliko nam je rečeno i na dan isplate neko u Kantonu kaže - nema sredstava. Mi, jednostavno, ne možemo postojati, jer ako neko smatra da je kultura nepotrebni luksuz, mi ćemo se sa tim složiti i sve ugasiti. Samo to neko treba reći - smatra Hazim Begagić, direktor zeničkog BNP-a.
Bosansko narodno pozorište Zenica unatoč neizvjesnom materijalnom statusu želi svoja ovosezonska koprodukcijska ostvarenja prikazati pred inostranom publikom. Nakon januarskog gostovanja u Slavoniji, tačnije u Osijeku, sa predstavom Opšta bolnica, BNP Zenica ovog puta zajedno sa MESS-om, koprodukcijskim partnerom, predstalja virovitičkoj publici hit predstavu Pismo iz 1920..
BNP ZENICA SLAVI SVOJ 62. ROĐENDAN - Bosansko narodno pozorište osnovano je početkom 1950. godine. Prva premijera izvedena je 25. februara 1950. godine. Riječ je o predstavi Duboko je korijenje Džemsa Goua i Arnoa D'Isoa u režiji Evgenija Smirnova. Ideja o osnivanju profesionalnog pozorišta u Zenici ponikla je među djelatnicima Radničkog kulturno-umjetničkog društva „Iskra“, tačnije u Dramskoj sekciji kao najaktivnijem i najjačem dijelu Iskre. Članovi Sekcije poveli su konkretnu akciju za realizaciju te ideje. Uz podršku malobrojnih „vizionara“ iz tadašnjih struktura vlasti njihova nastojanja urodila su plodom – u Zenici je osnovano profesionalno pozorište i prvu premijeru izvelo pod svojim prvim imenom: Oblasno narodno pozorište. (H. Džafić, Monografija Bosansko narodno pozorište Zenica).
Pedagoški fakultet u Zenici je proteklih mjeseci, osim svojih redovnih aktivnosti, radio i na realizaciji jednog više nego interesantnog projekta. Naime, na inicijativu nekolicine studenata pokrenuta je ideja o produciranju pozorišne predstave radnog naziva "I skakavac ima dušu". Kako je projekat finaliziran, i kako je čitava realizacija prošla uspješno, akteri ove predstave su najavili i premijerno izvođenje iste, devetog marta u prostorijama Pedagoškog fakulteta sa početkom u 20.00h.
Glumac Haris Burina 13. marta u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica igrat će monodramu "Ćorkan", nastalu po motivima pripovijetke Ive Andrića "Ćorkan i Švabica". Prihod od prodaje ulaznica ići će za liječenje poznatog novinara i TV voditelja Nisveta Džanke.
- Ideju je s radošću prihvatio BNP Zenica, s Hazimom Begagićem na čelu. Jednostavno, ovim pokušavam samo reći da nije istina da ko igra za raju, završi u nižerazrednom Vratniku, nego ko igra za raju, ostane u srcima raje. Učinit ćemo sve da jedan takav čovjek poput Džanke ostane s nama što duže. Lijepo je da narod u ovom cijelom belaju, kokuzluku i ludilu uvijek priskoči kada treba - kaže Burina.
Predstava "Ćorkan" rađena je u povodu obilježavanja pet decenija otkako je bh. književnik Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost, a njome, istovremeno, Burina igra svoju 50. pozorišnu premijernu predstavu.
U vremenu kada kulturu pokušavaju pomjeriti na margine društva grupa mladih entuzijasta, studenata Univerziteta u Zenici, upustila se u jedan smjeli projekat, projekat koji je njihov u punom smislu te riječi, od same zamisli pa sve do realizacije. Značajno je naglasiti da je riječ o prvom projektu takve vrste na Univerzitetu u Zenici. Talentirani Mirza Begović, student treće godine b/h/s jezika i književnosti, koji se već osam godina aktivno bavi pisanjem i režijom, napisao je dramski predložak „I skakavac ima dušu“, te režirao istoimenu predstavu. Uloge u predstavi utjelovili su studenti Univerziteta u Zenici: Ajla Buljubašić, Maida Šišić, Dino Brljevac, Aldin Osmanović, Kenan Beganović i Mujo Okić.
PETAK 20h - PEDAGOŠKI FAKULTET U ZENICI
Koprodukcijski projekat Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i Međunarodnog teatarskog festivala MESS Pismo iz 1920. nakon zvanične selekcije uvršten je u takmičarski program 11. međunarodnog pozorišnog festivala „Slavija“ koji je otvoren u petak, 9.3. Do 17.3, do kada i traje Festival, biće izvedeno devet predstava iz osam zemalja.
U Velikoj Sali Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) po osmi put, upriličena je izvedba «Mahaluše» po djelu Indire Kučuk Sorguč, u režiji Mirele Trepanić. Predstava "Filter Teatra" Sarajevo premijerno je izvedena 28. maja prošle godine uokviru dijela MESS-a u Zenici, a u svakoj narednoj izvedbi u Zenici, ali i drugim gradovima, tražila se «karta i stolica više».
Koprodukcijski projekat Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i Međunarodnog teatarskog festivala MESS Pismo iz 1920. nakon zvanične selekcije uvršten je u takmičarski program 11. međunarodnog pozorišnog festivala „Slavija“.
Pozorišni hit koji je predstavljao BiH na ovom beogradskom festivalu izveden je na sceni Pozorišta „Slavija“. Tokom Festivala izvedeno je devet predstava iz osam zemalja. Predstave Pismo iz 1920. i Kraj partije, pozorišta Atelje 212 iz Beograda jedine su predstave sa prostora bivše Jugoslavije koje su izvedene na Festivalu. Pored pomenutih predstava iz Bosne i Hercegovine i Srbije festivalskoj publici su se predstavila pozorišta iz Rusije, Rumunije, Bugarske, Poljske, Irana i Azerbejdžana.
