Mogli bismo dakle da vam postavimo pitanje koliko je na primjer napravljeno gramatičkih grešaka u rečenici: “Jer niste znali dami u zadnje vrijeme hvali dobar čitaoc i da sam ja jedan ne zadovoljan, pa ipak intiligentan čovjek”?… Ovoga puta, međutim, biramo da preskočimo zadatke i jednostavno za vas izdvojimo najveće nepismenosti ...
1. Negacija uz glagole piše se odvojeno – “ne znam”, “ne želim”, “ne mogu”. Izuzetak su negacije “nisam”, “neću”, “nemoj” i “nemam”.
2. Rječica “li” se obavezno odvaja – “da li”, “je li”, izuzev u skraćenom obliku kada glasi – “dal’”, “jel’”. Lakše ćete možda zapamtiti ukoliko vam kažemo da kada napišete “jeli” onda to neizostavno znači da ste jeli na primjer pasulj i nikako ne može da označava rječicu…
3. Možda nećete vjerovati, ali mnogo je onih koji umjesto “jel’” pišu “jer”, pa tako često možemo ne samo da pročitamo već i čujemo rečenicu: “Jer to niste znali”?
4. Negacija se uz glagole piše odvojeno, ali uz imenice obavezno “ide” sastavljeno – “nesreća” ili recimo “nezadovoljstvo”.
5. Sinonim riječi “nedostajati” glasi “faliti”, a ne “hvaliti”, i ovo pravilo nema nikakve veze s time što je ispravno reći “hvala”, a ne kako često imamo prilike da čujemo – “fala”.
6. Pomoćni glagol “biti” najčešće se pogrešno koristi u prvom licu množine. Dakle, ne kaže se “Mi bi otišli tamo”, već “Mi bismo otišli tamo”.
7. Možda nekima na prvi pogled djeluje nelogično, tek bilo bi dobro da se zapamti da se superlativi pridjeva “dobar”, “jak” i “slab” ne pišu “naj bolji”, “naj jači” i “naj slabiji”, već sastavljeno – “najbolji”, “najjači”, “najslabiji”.
8. Nominativ jednine riječi “čitaoc”, “branioc”, “primaoc” glasi “čitalac”, “branilac”, “primalac”, kao što je i genitiv množine “čitalaca”, “branilaca”, “primalaca”, a ne “čitaoca”, “branioca”, “primaoca”.
9. Ne piše se “dječiji” i “božiji”, već “dječji”, “božji”. A, slovo “j” svakako je suvišno u perfektu glagola “učiti”, “raditi”, “biti”… Dakle, ma koliko nekima to bilo teško da prihvate, ne piše se “učijo”, “radijo”, “bijo”, već “učio”, “radio” i “bio”. Ovo slovo je suvišno i u riječi “kaiš”, što se ne može reći za prisvojne zamenice, koje glase “moje” i “tvoje”, a ne “moe” i “tvoe”.
10. Kod nas ne postoji reč “sumlja”, kao što niko ne može ni da “sumlja”. Ispravni oblici su – “sumnja i sumnjati.
11. Negdje se putuje “autobusom”, a ne “sa autobusom”, kao što su i “paprike punjene sirom”, a ne “sa sirom”.
12. Za sve one koji smatraju da su “intiligentni” nije loše da ih na kraju upozorimo da se zapravo kaže “inteligentni”, jer je imenica “inteligencija”, a ne “intiligencija”.
Pozivamo vas da “proširimo” ovu krajnje alarmantnu temu tako što ćete napisati koje gramatičke greške vas najviše nerviraju? (Telegraf.rs)
Nakon objave ovog članka, čitaoci banjalučkog portala BUKA nastavili su niz zapažanja o nepravilnostima.. pročitajte
Najviše poludim na "imenTovati", na "razočarnje" , na "sVirena", na "samnom", na "S kolima", na "kraljiCin, DragiCin...- koje uporno i sama primjenjujem, jer mi "kraljičin i Dragičin" zvuče grubo iako znam da je pravilno.
Nervira me kada se kaže BIJO, AVIJON ,ZDRAK, ITD
HTJEO SAM DOC AL SAM BIJO ZAUZET ZDRUGIM OBAVEZAMA. VIDI CE MO SE AKOBOGDA DR PUT." ----- sms poruka "da se najezis" :-) sms odgovor: "Vidjet ćemo se, ako tačno odgovoriš koliko gramatičkih i pravopisnih grešaka si napravio u prethodnoj poruci :-)))))
Meni se stvarno povraca kad neko kaze NJIHA umjesto NJIH. A NJIH je jako mnogo. Ma nije se cuditi "narodnoj vecini" kad govore ili pisu nepravilno, ali kad se gramaticke greske desavaju kod novinara, eeeeee, onda je to k a t a s t r o f a
Č i Ć, Dž i Đ. Nije kuČa nego kuĆa, nije Ćovjek nego Čovjek i nije Ćas nego Čas. Eto od toga mi se diže kosa na glavi!
Ja bi da dodam situVacija ??
PreCjedništvo BiH. Vjerovali ili ne, napisano u pismenom ispitu.
Nisam neki "majstor" za gramatiku ali je jako tesko citati neki tekst/komentar ako poslije tacke nema "space" :)
Inace sta jos para usi/oci:
poliTKa :)
kanalizOCJa...
bavim se SA politkom...
ona biH se ubila...
DJordanke za roDZendanski poklon...
dobiJo sam jediNCu iz matemaTKe. ZadaTCi bili teski.
laHko je mijesiti kruV u dobroj kuJinji.
mrzim kad mi "rekne"... "vicem" ja njemu...
ĆE MO i ĆE TE umjesto ćemo i ćete, enklitički oblik glagola htjeti u futuru se piše zajedno!
1. "par" minuta... par je čarapa, a nekoliko je minuta 2. on/ona je "stidan/na" - stidno je nešto drugo, on/ona je stidljiv/a.
zar nikoga ne nervira mijesanje slova DZ i DJ? :) Pa neki kazu oDZendan, DJezva, DZerdan...
najruznije mi zvuci kad neko napise npr: SrBski,vraBci i sl.; a radi se u stvari o glasovnoj promjeni JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI Jednačenje po zvučnosti događa se kada se jedan pored drugoga nađu dva suglasnika različite zvučnosti pa se radi lakšega izgovora izjednačuju tako da oba postanu ili zvučni ili bezvučni, i to na način da se prvi prilagođava drugome. zvučni b d g z ž dž đ – – – bezvučni p t k s š č ć f c h Z + B = BB – obezvučivanje b → p vrabac – vrapca d → t otpadak – otpatka g → k bogac – bokca z → s sklizak – skliska ž → š težak – teška đ → ć smeđ – smećkast B +Z = ZZ – ozvučivanje p → b top – tobdžija t → d svat – svadba k → g burek – buregdžija s → z glas – glazba š → ž za dušu – zadužbina č → dž svjedočiti – svjedodžba U nasem jeziku postoje 3 palatalizacije (Prva) palatalizacija - KGH ispred-E-I-(A) u ČŽŠ +CZ ispred-E-I- u ČŽ, i druga palatalizacija (sibilarizacija) - KGH ispred-I-u CZS treca palatalizacija KGH ispred -A-u CZS
Ispravno je: 1. sa mnom; 2. za mnom; 3. preda mnom Rezimirati i remizirati su dva razlicita pojma. Ili su "oba" ili su "dva", nikako "obadva". Ili je "cak" ili je "stavise", nikako "cak stavise" ili "cakstavise" ili "caksta vise". Pisete, radite, pjevate, nikako "te" odvojeno. O glagolu "trebati" postoji vece objasnjenje, pa bi bilo lijepo da onaj ko je zainteresovan "izgugli gugl". :P
Čitalaca ako se radi o genitivu množine a čitaoca ako su u pitanju genitiv i akuzativ jednine. Kod imenice čitalac l ne prelazi u o u nominativu jednine i genitivu množine. U svim ostalim padežima l na kraju osnove prelazi u o: čitalac-čitaoca-čitaocu-čitaoca-čitaoče-čitaocem-čitaocu u jednini i čitaoci-čitalaca-čitaocima-čitaoce-čitaoci-čitaocima-čitaocima u množini. Vidim jednog čitaoca kako se stidljivo izdvaja iz grupe čitalaca.
Htjeo, latica( ladica), utaknica, tevsija, Sarajevski, reintegracija Bude, ujesto reinkarnacija... Ovo čujem na TV-u, o uličnom govoru bi se imalo šta pisati.
