21 Novembar 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
nedjelja, 27 Juli 2014 02:09

Globalno zatopljenje ili ?

Maj i juni su bili najtopliji mjesece posljednjih stotinjak godina. Radi li se o najavi drastičnog zatopljenja? Stručnjaci nisu složni po tom pitanju. Najnovije brojke Američkih meteoroloških službi (NOAA) za čitavu planetu pokazuju kako još nikada od početka službenih mjerenja 1880. mjeseci maj i juni nisu bili toliko topli kao ove godine. Oba mjeseca su bila toplija za 0,74 odnosno 0,72 stupnjeva od prosjeka za 20. stoljeće. Prema ovim podacima bi se dalo zaključiti kako proživljavamo trend stalnog zatopljivanja. No ako se usporede čitave godine, tada ispada da su 2013., 2010., i 1998. bile najtoplije godine u 20. stoljeću.

 

No iz svega ovoga se ne može zaključiti stojimo li pred razdobljem globalnog zatopljenja ili zahlađenja. Prema podacima NOAA-e jasno se mogu pratiti dugotrajna razdoblja viših i nižih temperatura: između 1880. i 1911. zabilježeno je globalno zahlađenje i to za pola stupnja Celzijusa. Nakon toga je uslijedila faza zatopljenja koja je trajala do 1942. iza koje opet slijedi faza zahlađenja do sredine 50-tih godina prošlog stoljeća. Otada pa sve do kraja 20. stoljeća je primjetno zatopljenje koje se međutim od 1998. usporava. Posljednjeg desetljeća je temperatura, bez obzira na drugačiju percepciju, stabilna. Usprkos nekim oscilacijama kao što je slučaj s posljednja dva mjeseca. Stoga i ne čudi što pobornici i kritičari teze o globalnom zatopljenju na različite načine interpretiraju podatke koje objavljuje NOAA.

 

Oni koji porast emisije stakleničkih plinova, prije svega ugljičnog dioksida, okrivljuju za globalno zatopljenje vide izravnu povezanost između porasta temperature i razvoja industrije i potrošnje fosilnih goriva. NOAA mjeri i količinu ugljičnog dioksida u atmosferi i iz ovih podataka se naravno od 50-tih godina prošlog stoljeća primjećuje uzastopni rast ovih vrijednosti. Sve su to podaci koji idu u korist teorije o utjecaju čovjeka na promjenu klime.

 

No iz istih podataka kritičari ove teze iščitavaju nešto sasvim drugo. Oni smatraju kako su vrijednosti zabilježene u posljednjih deset godina jasno pokazale da povećanje emisije ugljičnog dioksida nije povezano s promjenom temperature. Osim toga, kako nadalje argumentiraju protivnici teze o zatopljenju, u prošlosti je također bilo faza zatopljenja i zahlađenja i to bez utjecaja industrije. Posljednjih stoljeća su zabilježene faze tijekom kojih je čak bilo osjetno toplije nego danas. Kritičari oba tabora smatraju kako se faze ionako ne mogu mjeriti u desetljećima nego bi pouzdani ciklusi bili vidljivi tek iz podataka za više stoljeća. No za to će trebati pričekati još pokoje desetljeće ili stoljeće. Do tada ostaju špekulacije. [DW]

 

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (M.P.) / ENERGO MEDIA SERVIS / DW - Fabian Schmidt