Razlika između nemogućeg i mogućeg krije se u našoj odlučnosti. Dok jedni nisu spremni otići ni u susjedni grad da studiraju pa biraju čak i ono što nikada ne bi bio njihov izbor da igrom slučaja nije baš u njihovom gradu, drugi su pak spremni proputovati cijeli svijet idući prema svom cilju. Dženana Husejnagić, rođena 1988. godine nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zenici, svoj studij Ekonomije nastavila je u Istanbulu na Bahcesehir Univerzitetu. Sada je već dvije godine u Turskoj i sluša posljednji predmet u nizu za magistarski program sa tezom. Planirala je da već u septembru starta sa magistarskim radom u oblasti Finansija ili Internacionalni biznis i razvoj, tako da joj se uskoro još jedno poglavlje bliži kraju. Ova mlada, hrabra i uspješna Zeničanka podijelila je s nama svoje internacionalno iskustvo.
U Zenici si završila Ekonomski fakultet, šta je bilo presudno u tvom izboru fakulteta i kako si se odlučila za odlazak u Istanbul?
Poslije završene Opće gimnazije u Zenici izbor se sveo na Arhitekturu ili Ekonomiju ,iako sam pohađala privatne časove crtanja i spremala se za prijemni ispit na Arhitekturi presudila je moja intuicija u posljednjem trenutku i izbor je pao na Ekonomiju. Pošto sam po prirodi kreativna osoba ali težim funkcionalnosti i organiziranosti svega što radim, Ekonomija mi se činila pravim izborom pomoću kojeg ću brže napredovati do cilja !
Nakon završenog Ekonomskog fakulteta, obrazovanje si nastavila u Istanbulu, kako se javila ideja da odeš iz BiH?
Da, ideja se javila na posljednjoj godini studija. Smatram da bez internacionalnog iskustva nema ekonomskog stručnjaka bar ne danas, u vremenu u kojem živimo, gdje imamo stalni pristup informacijama samim tim i mogućnost komunikacije na internacionalnom nivou. To je bilo logičan slijed jer Ekonomija zaista traži pokret, kancelarije i gomile papira neumreženi sistemi poslovanja i pokretanje svakih pola godine kada su obračuni za pravi uspjeh su –davna prošlost! Zašto Istanbul? Istanbul je u nekoliko navrata prije konačne odluke bio mjesto gdje sam željela nastaviti studije. Metropola koja pokreće mladog čovjeka i život koji doslovno ne prestaje 24h, tu je i ona tačka gdje vas sentimentalno pronađe između Evrope i Azije i utka Vam se u dušu vrlo brzo ovaj grad. Svjedoci smo da je Turska ekonomija sa tendencijom rasta u svim sferama što ostavlja prostora da vjerujemo da će biti jedna od vodećih ekonomska sila Evrope!
Koje su prednosti nastavka studiranja izvan BiH?
Studirati u drugačijem okruženju, proširivati vlastite horizonte, živjeti u drugačijoj kulturi samo su neki od prednosti studiranja u inostranstvu. Kulturološke razlike su mnogo veće od razlika u jeziku i navikama i samo provođenje vremena u stranoj državi omogućuje ljudima da zaista razumiju drugu kulturu, a i bolje upoznaju sebe. Najveća prednost ovog iskustva je upravo prilika da obogatite svoju ličnost ne samo u obrazovnom smislu. Studiranje u inostranstvu je jedno veliko iskustvo i u posljednje dvije godine svi ti moji mali hrabri koraci do cilja su nešto na što ću biti ponosna cijeli zivot.
Na kojem jeziku pratiš nastavu, je li ti bilo teško naučiti turski jezik?
Ja slušam predavanja na engleskom jeziku jer nisam željela da prolongiram studije na godinu dana zbog učenja jezika, ali tu prvu godinu sam uporedo pohađala školu turskog jezika na Istanbul Univerzitetu kao i kurs u sklopu Bahcesehir Univerziteta za internacionalne studente nakon redovnih predavanja. Iako ponekad 24h nisu bila dovoljna za sve te nove informacije, a sutra je opet novi dan, uz dobru volju i trud rezultati su bili sve bolji iz sedmice u sedmicu. Nakon nekog vremena jezik postane dio vas i rutina, a danas i bogatstvo.
Studirala si u BiH, a potom u Turskoj, kompariraj nam ta dva iskustva?!
Studirajući u Turskoj, u mom slučaju na Bahcesehir Univerzitetu iz ličnog iskustva mogu reći da internacionalna atmosfera pridonosi raznolikosti i kvaliteti nastave kao i razmjeni iskustava. Kadrovi su bolje organizirani i na usluzi studentima, mnogo opuštenija komunikacija i efikasnija suradnja i minimalna administracija oduzimaju vam manje energije i postižete brže rezultate. Većinu predavanja slušam u grupama od pet do pretnaest studenata, interakcija sa profesorima i diskusije su na boljoj razini. Univerzitet je u srcu Istanbula uz obalu i sa zelenom površinom, velikom bibliotekom, kafeterijama, terasom za odmor, i poslije napornog učenja često niste umorni u takvom okruženju. Međutim ja bih voljela istaknuti da je meni dosta pomoglo predznanje sa Ekonomskog fakulteta u Zenici kao i neka literatura. Bosanskohercegovački obrazovni sistem po mom mišljenju više je kvantitativan nego funkcionalan i zaista mislim da je to osnovni nedostatak, jer često sam bila zatrpana informacijama koje SADA sam sigurna da su bile bespotrebne. Ovdje sam naučila da sa konkretnom informacijom postižem čak brže i bolje rezultate nego ranije.
Osim što studiraš, da li i radiš u Istanbulu ?
Obrazujući se u Istanbulu, upoznala sam bolju, jaču i hrabriju sebe. Sticanjem diplome na Istanbul Univerzitetu o završenoj školi turskog jezika nedugo nakon toga počela sam da prevodim različite finansijske ugovore balkanskih i turskih kompanija koje međusobno suradjuju. To je part-time posao jer sam željela ostati fokusirana na studije, ali susrećući se sa ljudima koji rade u mojoj struci iz nekog drugog ugla odlično je iskustvo za dalje, osim toga, na fakultetu smo uključeni u različite trening kampove, stažiranja, projekte, edukacijske centre, certificirane programe koji olakšavaju put i smanjuju konkurenciju pri zapošljavanju.
Po čemu se razlikuje svakodnevnica naših i turskih studenata, ko je samoinicijativniji i angažovaniji?
Sve je stvar individualne percepcije i potrebe, ali zasigurno sam uočila mnogo više mogućnosti ovdje za studente nego u BiH, kao i više onih kojima je obrazovanje Must Have za budućnost, a ne opcija ili plan B! Nažalost ekonomska situacija ove dvije zemlje je neuporediva, a samim tim i mogućnosti angažovanja mladih, ali ipak smatram da nije samo stimulans u novčanom smislu jer su iskustvo i kontakti neprocjenjivi u karijeri svakog od nas.
Planiraš li se vratiti u BiH?
Da, imam se namjeru vratiti –zašto da ne?! Sigurna sam da sreća i životni standard ne zavise od mjesta nego od ambicije i rada. Kada odlučim da to bude sigurno će biti popraćeno poslovnim iskustvom i znajem koje stičem ovdje.
Da li bi svoj put preporučila i drugima i koji su tvoji planovi za dalje?
Odlučiti se i otići nije IN –to je odluka iza koje jedno jutro treba da se probudi zreo mladi čovjek. Nagrada za svaki trud postoji, treba biti svjestan svojih mogućnosti, granica i koliko je moguće jasno imati sliku svog cilja prije odlaska, u suprotnom okolnosti i nepredviđene situacije će nas svakako staviti pred iskušenje, zato treba biti spreman na rad i odricanje! Nije lako, ali zadovoljstvo tog uloženog truda je garancija za bolje sutra! Planovi za budućnost – Ne volim velike planove nastojim da se fokusiram na ono što mogu da vidim iz trenutne perspektive. Još uvijek trebam raditi dosta na sebi, ali u nekoj bližoj budućnosti planiram iskoristiti stečeno znanje kao i dati doprinos BiH ekonomiji.
Zaista smatram da investirati u znanje znači stvoriti pravi put za budućnost. Volim ovu rečenicu Giovanni Papinija „Čitav život ćeš grijati ruke kraj vatre svoje mladosti.“
-..
