Po vrijednosti izvoza iz Hercegovine, smilje je u prošloj godini bilo rame uz rame sa mladim krompirom i zelenom salatom. Stručnjaci kažu da ova mediteranska samonikla biljka djeluje protuupalno, pomaže kod nadutosti, bolest jetre i žučnog mjehura, a korisna je i za inhaliranje kod tegoba u disajnim putevima. Proizvodi od nje u svijetu su sve više traženi. Naročito je cijenjeno hercegovačko smilje, i to kod zahtjevnih kupaca u Evropi i Americi.

Prof. dr. Nezir Tanović sa Agromediteranskog fakulteta u Mostaru kaže da Hercegovina već ima nekoliko plantaža koje su zasijane smiljem, ali da su potencijali jako veliki i da ih zemlja što prije treba iskorisiti.

"Kada govorimo o našoj zemlji, smilje može uspijevati samo u Hercegovini. Radi se o ljekovitoj biljci koja državi godišnje može donijeti ogromnu materijalnu dobit", objasnio je profesor Tanović za Patriu.

Zbog velike potražnje, količine samoniklog smilja u BiH rapidno se smanjuju, pa je u RS nedavno donesena i odluka o potpunoj zabrani sakupljanja ove biljke iz prirode.

Koristeći sjeme iz prirode domaći proizvođači su u periodu od nekoliko godina uspjeli zasaditi preko 40 hektara smilja, uprkos visokim troškovima proizvodnje. Cilj je da se u narednih pet godina obnove prirodni resursi ove biljke, postepenim prelaskom na korištenje uzgojenog smilja.

U cilju povećanja proizvodnje i eksploatacije ove ljekovite biljke Vanjskotrgovinska komora BiH i USAID/Sida FARMA projekat će 2. jula u prostorijama VTK BiH organizirati okrugli sto pod nazivom „Smilje u Bosni i Hercegovini“.

"Ovaj okrugli sto će doprinijeti da se povežu sve interesne skupine u proizvodnji i preradi smilja te da se javnost upozna sa ovom izuzetnom biljkom koja je već postala značajan pokretač lokalnog razvoja Hercegovine, posebno interesantna za angažman žena u ruralnim sredinama", kažu u VTK BiH, piše Patria.