Posao sa glistama, objašnjavaju ovi Zeničani, nije težak, ali je osjetljiv. Uostalom, kažu, kao i svaki posao sa životinjama. No, novac koji se može zaraditi uzgojem glista, tvrde, nije mali. Jedna vreća humusa od 30 kg košta deset KM, a vreća sa humusom i leglom glista košta 50 KM. Potrebno je, objašnjavaju ovi susretljivi ljudi, odvojiti mjesto u bašti gdje će se gliste smjestiti. Potom im se daje kravlje đubrivo, ili đubrivo od neke druge životinje, koje one prerade u najkvalitetniji humus. Oni koji nemaju đubrivo, glistama mogu ponuditi bilo koji organski otpad: ostatke hrane, karton, travu, pa čak i toz od kafe koji ima je prava poslastica.

- Za kvalitetan humus uvijek ćete pronaći mušterije. Najčešće ga kupuju žene za cvijetnjak. Ali, humus kupuju i oni koji se bave uzgojem povrća  – kaže Heco za Patriu.  Dodaje da oni koji se bave uzgojem bilo koje vrste povrća, znaju da moraju imati i kvalitetnu podlugu. 

- Takvi ne žale dati i po nekoliko stotina maraka za humus, jer znaju da će im se to desetorostuko vratiti - objašnjava on. Ideju da krene u posao sa glistima, kaže Heco, dao mu je jedan kolega. Danas mu je zahvalan na tome. Iako posao još nije razvio u toj mjeri da bi mogao živjeti samo od njega, novac koji mu skoro svakodnevno „kapa" od glista, nije nimalo zanemariv i dobro potpomogne njegov kućni budžet.

- Svakome bih preporučio da ima po jedno leglo kalifornijskih glisti u bašti. Ne morate humus proizvoditi za prodaju, ali svu hranu i drugi organski otpad koji proizvodi jedna porodica, možete dati glistama koje će one pretvoriti u humus kojeg možete koristiti za vrt. To je mnoge korisnije nego da se hrana baca u kontejner – kaže Heco.