30 Juni 2022
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
petak, 10 Oktobar 2014 04:26

Ko gradi brže?

Nasuprot političkom prepucavanju koje ne vodi ničemu stoje egzaktni i relevantni podaci o prosječnoj cijeni gradnje autoputa u BiH, regionu, ali i Evropi koji govore koliko i zašto plaćamo gradnju putne infrastrukture. Prema tim podacima, BiH je neke dionice gradila jeftinije od Slovenije, Njemačke, Austrije, Slovačke ili Hrvatske, ali skuplje od Danske.

 

"Sve ugovore za gradnju autoceste na koridoru 5c dobili smo na međunarodnim tenderima na kojima je učestvovalo 12 kompanija i ne znam kako su izračunali da je gradnja autoceste skuplja za 200 miliona eura ili 20 posto”, rekao je za Dane direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH Ensad Karić odgovarajući na optužbe SDA da gradnja autoceste ima veću cijenu od one koju bi trebalo da ima.

 

Karić nam je ponudio i jedan primjer, dionicu autoputa Svilaj – Odžak dužine 11 kilometara. Projektantska cijena za ovu dionicu je bila više od 100 miliona eura.

 

Politika i asfalt

 

"Neko je planirao da na ovu dionicu potroši 30 miliona eura, a nama je došla ponuda od 72 miliona eura. To je primjer na osnovu kojeg je vjerovatno svoj izračun dala SDA. Ako je projektant dao cijenu od 100 miliona, ne znam na osnovu čega je neko planirao potrošiti tri puta manje. Dakle, iako je projektantska cijena bila oko 100 miliona, mi smo sklopili posao na 72 miliona eura”, kaže Karić.

 

Slična stvar je, tvrdi on, i sa drugim dionicama autoceste. "Naprimjer, prosječna cijena kilometra autoceste na dionici Bijača – Kravice dužine oko pet kilometara je bila oko sedam miliona eura. Dionica Tarčin – Vlakovo je značajno skuplja jer se na trećini dionice, koja je duga 20 kilometara, nalaze tuneli. Prosječna cijena kilometra tunela u svijetu košta između 20 i 25 miliona eura. Autocesta na koridoru 5c je državni projekat iza kojeg je stala, prije svega, Vlada FBiH. Dok je ovo državni, ne stranački projekat, ja ću biti na čelu JP Autoceste FBiH”, kaže Karić.

 

Na naše pitanje zašto se, ako je riječ o državnom, a ne stranačkom projektu, već decenijama oko svečanih vrpci nalaze stranački prvaci SDA i SDP-a BiH, u zavisnosti ko je u tom trenutku na vlasti, Karić odgovara: "Prije svega, SDA je slabo otvarala novoizgrađene dionice autoputa.

 

Dionice koje su u posljednjih nekoliko godina otvorene, izgrađene su dok je na vlasti bio SDP i logično je da njihovih predstavnika najviše bude. Međutim, na otvaranje dionica autoceste obavezno pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine i svi su dobrodošli.”

 

Podsjetimo, iz SDA je prije nekoliko dana saopćeno da je izgradnja autoputa kroz BiH u protekle četiri godine skuplja za 200 miliona eura u odnosu na cijene predviđene projektima i ugovorima o kreditima.

 

"Stručnjaci smatraju da je menadžment JP Autoceste FBiH i direktor Karić, kojeg je na ovu poziciju postavio SDPBiH, sklapao ugovore s izvođačima, a vrijednost tih ugovora je veća i do 20 posto”, kažu iz SDA.

 

Na ove optužbe odgovorio je i SDP BiH: "Brutalne laži SDA o tome kako menadžment JP Autoceste FBiH sklapa štetne ugovore po nepovoljnim uslovima, kao i da plaćene dionice autocesta nikada neće biti izgrađene, zaista nisu vrijedne ozbiljnog komentara, ali zato treba podsjetiti javnost na niz neispunjenih obećanja SDA tokom godina. Ako postoji bilo ko ko na spomen izgradnje autocesta u FBiH može i treba jedino šutjeti, to je SDA i bulumenta njenih kadrova koji su izgradnju koridora 5c doveli do potpunog kolapsa. Zato pozivamo nadležna tužilaštva da konačno krenu u procesuiranje ovih slučajeva koji su im uredno prijavljeni i koji već godinama kupe prašinu po ladicama njihovih tužilaca”, kazali su iz SDP-a.

 

Umjesto da ulazimo u analizu sukoba političkih partija oko značajnih infrastrukturnih projekata, u ovom tekstu smo istražili suštinu priče i da li je autocesta na koridoru 5c skupa, kako se kreću cijene u regionu i drugim dijelovima Evrope i šta određuje njenu cijenu.

 

Slovenija kao parametar

 

Posljednji, a ujedno i najnoviji dokument koji govori o cijeni autoceste je referat dr. Jasmina Buče, dipl. inžinjera građevinarstva, mr. Arijane Bašić, dipl. inžinjerke građevinarstva, i Marijane Prkačin, magistrice građevinarstva (sve troje uposlenici JP Autoceste FBiH, s tim što je Bučo i član Uprave ovog preduzeća na poziciji izvršnog direktora za projektovanje i građenje). Referat pod nazivom Analiza troškova izgradnje autoceste na koridoru 5c, koji su Bučo, Prkačin i Bašić uradili i prezentovali na nedavno održanom Četvrtom BiH kongresu o cestama u organizaciji Udruženja konsultanata inžinjera, temeljito obrazlaže ovu temu i daje precizne zaključke, a cijena izgradnje autoceste, kako se navodi u ovom referatu, oduvijek je bila predmetom javnih rasprava.

 

Ukratko, autori referata su uporedili cijenu gradnje autoceste u BiH i Sloveniji, te izvršili selekciju dionica na one koje su građene na laganim, zahtjevnim i vrlo zahtjevnim terenima.

 

Autori su uporedili cijene gradnje u BiH i Sloveniji jer su zakonski propisi, naslijeđene metode rada i način pristupanja realizaciji projekta u ove dvije zemlje relativno slični. Pored toga, i morfologija terena u ove dvije zemlje je takva da se mogu pronaći dionice koje su izrazito slične po geološkoj građi i metodologiji gradnje. Osim toga, tehničke specifikacije prema kojima su se projektovale i gradile autoceste u BiH su preuzete iz Slovenije, pa se moglo izvršiti direktno poređenje cijena u ove dvije zemlje.

 

Prva dionica autoceste na koridoru 5c izgrađena je davne 2002. godine, kada je u saobraćaj puštena trasa Podlugovi – Jošanica u dužini od 11,5 kilometara. Temelje ovoj dionici udario je 4. januara 2000. godine bivši premijer FBiH Edhem Bičakčić, koji je tada bio u SDA.

 

Od tada do danas, dakle punih 12 godina poslije, u BiH je izgrađeno svega 80-ak kilometara autoceste, a koridor 5c bi, kada u cijelosti bude završen, trebao imati oko 330 kilometara autoceste na pravcu sjever – jug. Veći dio ove autoceste će prolaziti kroz FBiH – oko 280 kilometara.

 

Karić je u maju prošle godine rekao da će za završetak autoceste Bosni i Hercegovini trebati još 3,5 do četiri milijarde eura. Bh. vlasti su do 2012. godine na gradnju autoceste potrošili oko 300 miliona KM (uglavnom kredita uzetih od EBRD-a i EIB-a), a tokom posljednje dvije-tri godine gradilo se kreditnim sredstvima u iznosu od 1,2 milijarde KM. Ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić (SDP) nedavno je izjavio da bi autocesta na koridoru 5c trebalo da bude završena za šest godina.

 

Iako međustranačko prepucavanje na temu ko može brže i jeftinije sagraditi autoput ne vodi ničemu, činjenica je da je u vrijeme vladavine SDA gradnja išla vrlo sporo. Međutim, činjenica je i to da su SDP-ovi kadrovi nakon dolaska na vlast 2010. godine naišli na niz pripremljenih projekata i dobijene kredite za gradnju što im je ostavila prethodna vlast. Dakle, SDA.

 

Češke analize

 

No, vratimo se cijeni autoputa u BiH na izgrađenim i neizgrađenim dionicama. Autori referata su, nakon što su gradnju autoceste podijelili po težini gradnje na tri kategorije, analizirali koliko je koja dionica koštala. Tako su izračunali da su dionice autoputa Kravice – Bijača i Svilaj – Odžak dionice na takozvanom lakom terenu i da prosječna cijena za prvu iznosi 7,33 miliona eura po kilometru, 9,02 miliona eura za drugu dionicu. Ove dionice su uporedili sa sličnim u Sloveniji i došli do podatka da dionice Divača – Dane i Smednik – Krška Vas koštaju 1,7, odnosno 5,9 miliona eura po kilometru. Dakle, bh. dionice su bile skuplje od slovenačkih, ali im je, kako je navedeno u referatu, cijenu podigla činjenica da su građene u pograničnom pojasu, što je znatno uvećalo troškove.

 

Potom su upoređene cijene bh. i slovenačkih dionica koje su građene na zahtjevnom terenu u naseljenom području. Tako su došli do informacije da je prosječna cijena kilometra dionice Kakanj – Bilješevo ukupne dužine 9,5 kilometara 7,61 milion eura, dok je prosječna cijena najskuplje slovenačke dionice na istom terenu (Maribor – Lenart) 12,7 miliona eura.

 

Usporedbom dionica građenih na vrlo zahtjevnom terenu, autori referata su došli do podatka da je prosječna cijena dionice Suhodol – Tarčin 27,92 miliona eura, dok su Slovenci za sličnu dionicu (Vransko – Blagovica) plaćali prosječnu cijenu 24,18 miliona eura. Međutim, u vidu treba imati dvije činjenice: Slovenija je gradnju svojih dionica završila prije više od deset godina i udio objekata na ovoj dionici je manji nego na dionici Suhodol – Tarčin, što smanjuje cijenu gradnje u Sloveniji.

 

Autori referata su naveli da je, generalno gledano, gradnja autoceste u BiH bila jeftinija nego u Sloveniji, izuzimajući kategoriju nenaseljeno mjesto – lak teren.

 

Osim pomenutih bh. autora, analizom cijena gradnje autoceste u prošlosti se bavila i češka firma IBR Consulting koja je poredila troškove gradnje autoceste u osam zemalja Evropske unije. Prema njihovoj analizi, u kategoriji lak teren od BiH je jeftinije prošla samo Danska, dok su od BiH više plaćali Austrija, Mađarska, Njemačka, Slovačka, Slovenija, Hrvatska i Češka. U kategoriji vrlo zahtjevan teren nižu prosječnu cijenu od BiH su platili samo Hrvatska i Slovačka, dok su ostale analizirane zemlje platile višu cijenu. U kategoriji veliki mostovi i vijadukti BiH se po prosječnim cijenama nalazi u rangu Hrvatske i Slovenije, dok su ostale analizirane zemlje platile višu cijenu.

 

Bučo, Prkačin i Bašić su konstatovali kako je činjenica da cijena gradnje autoceste u BiH raste iz godine u godinu, ali da na to utječe činjenica da su u BiH prvo građene jednostavnije dionice, pa tek onda složenije. Na krajnju cijenu su utjecali i inflacija cijena čelika, nafte i cijene rada, zasićenost tržišta, povećani troškovi eksproprijacije, te građenje prema većim zahtjevima zaštite okoliša. Osim ovoga, vrlo značajnu ulogu ima i odabir trase. Konkretan primjer će biti dionica autoceste Gorica – Donja Gračanica: usljed zahtjeva da se dionica odmakne od magistralnog puta M-17 i izmjesti u brda iznad Zenice, sve količine radova i materijala će biti najmanje udvostručene, a u dionicu će biti ugrađeno najmanje 4,5 puta više čelika kako bi se ostvario jednak rezultat.

 

"Može se zaključiti da je izgrađeni kilometar autoputa u BiH jeftiniji nego u Sloveniji, a ako gledamo šire, gradnja na lakom terenu u poređenju s BiH jeftinija je samo u Danskoj, dok je na vrlo zahtjevnim terenima bh. gradnja bila skuplja samo od Hrvatske i Slovačke. Međutim, najveći i presudni uticaj na cijenu imaju odabir trase i projektno rješenje”, zaključuju autori Analize troškova izgradnje autoceste na koridoru 5c.

 

Tekst preuzet iz magazina Dani.