25 Januar 2022
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
petak, 11 Juli 2014 02:21

Treba li bojkotovati izbore?

Mnogi izlazak iz političke krize koju imamo zadnjih 20 godina vide u bojkotovanju istih. Bez obzira da li se slažemo sa tim mišljenjem ili ne, treba ga respektovati, ali i ukazati na posljedice neglasanja. 

 

Boraveći u BiH zadnjih dva mjeseca, kroz koordinaciju podjele humanitarne pomoći i organizovanja radnih akcija imao sam priliku da razgovaram sa ljudima u vezi izbora koji se trebaju održati u oktobru ove godine. Ono što me je iznenadilo, da mnogi izlazak iz političke krize koju imamo zadnjih 20 godina vide u bojkotovanju istih. Bez obzira da li se slažemo sa tim mišljenjem ili ne, treba ga respektovati, ali i ukazati na posljedice neglasanja.

 

Očito da ljudi koji zagovaraju neizlazak na izbore ili nisu dovoljno informisani ili su zlonamjerni. Glavni argument zagovarača neizlaska na izbore je, da će izbori biti nelegitimni ako izlaznost bude mala. Što je tačno. Ali da malo analiziramo. Postavljaju se dva pitanja. Koliko mala izlaznost mora da bude da bi izbori bili nelegitimni i drugo pitanje, šta bi se desilo ako bi izbori bili proglašeni kao nelegitimni? Izlaznost na izborima 2010 je bila oko 56% što je relativno mala izlaznost. Koja je to izlaznost, koja bi bila prihvaćena kao mala?

 

Govoreći iz iskustva, naši političari ni izlaznost od 20% ne bi prihvatili kao malu i proglasili izbore nelegitimnim, ako bi oni bili ti koji su osvojili najviše glasova. Također, tolika mala izlaznost je u praksi neostvariva, pa čak i da se svi oni nezadovoljnici trenutnim stanjem instruiraju da ne izađu na izbore. Državni aparat, i državne firme broje ogroman broj ljudi koji su većina postavljeni na osnovu partijske pripadnosti, a takvi su vjerni vojnici svojih partija (većinom onih koje vladaju zadnjih 20 godina) i koji uredno izvršavaju svoju građansku dužnost.

 

U životu je sve stvar matematike. BiH ima oko 185 hiljada ljudi koji su zaposleni u javnoj upravi i administraciji. Dodali se tome broju još par hiljada onih koji rade u javnim preduzećima, dolazimo do broja od oko 200 hiljada. Tih 200 hiljada moramo multiplicirati, jer ćerka, sin, nana, baka, tetka, tetak, ujak imaju koristi od svakog onog ko je zaposlen u administraciji. Tako da sa lakoćom dođemo na brojku od preko milion onih koji promjenom vlasti imaju šta izgubiti.

 

Uzme li se u obzir da je broj registrovanih na izborima 2010. bio 3.100.000, jednostavnom računicom dođemo do zaključka da i u slučaju bojkota jednog dijela biračkog tijela, imali bi izlaznost između 30% – 40% samo ljudi koji su pripadnici neke političke partije.

 

Ali evo da budemo toliko naivini pa da pomislimo da izlaznost bude toliko mala i da se izbori proglase nelegitimnim pod pritiskom međunarodne zajednice. Šta bi se onda desilo?! Desilo bi se da u jednom dužem periodu imamo vladu koja bi bila u “tehničkom mandatu“. Također bi imali i “nelegitiman“ parlament. Što znači, da bi vlada crpila sva prava (primali bi plate) ali odgovornost i obaveze (nemaju ih ni kad nisu u “tehničkom mandatu“) ne bi imali. Što znači, da bi jednu od najgorih vlada od rata pa na ovamo imali i dalje ali na jedno neodređeno vrijeme na vlasti. Ako nam je to u cilju, onda laku noć BiH.

 

Piše: Ahmed Husagić/Novo vrijeme