07 Decembar 2021
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
subota, 07 Juni 2014 02:03

Prognoze- toplije, više kiše

Stručnjaci prognoziraju da će u budućnosti ledenih dana biti za 20 do 70 odsto manje, dok će broj vrelih dana porasti između 30 i 250 odsto. Delte pojedinih rijeka će se salinizovati, a plaže i obale biće oštećene na celom svijetu.

 

Većina svjetskih naučnika ne spori više da će do 2050. godine, uslijed otopljavanja i podizanja nivoa mora, padavine biti znatno obilnije, vjetrovi snažniji, poplave na Starom kontinentu razornije i češće. Stručnjaci se jedino ne slažu u predviđanju razmjera prirodnih katastrofa.

 

Nije novost da će se u Evropi do sredine vijeka pod naletima bujica korita češće izlijevati, ali jeste to što će, kako pokazuju tek objavljena istraživanja, poplave na cijelom kontinentu biti međusobno povezanije.

 

Brendan Jongman, sa amsterdamskog univerziteta, vodeći autor multidisciplinarnog istraživanja specijalizovanog časopisa “Nature climate change”, ukazuje da se “analizom promjena kišnih modela” došlo do zaključka da će poplave postati panevropski problem i da će do sredine vijeka uzrokovati trećinu gubitaka u nacionalnim ekonomijama.

 

- Poređenja radi, u prvih 12 godina ovog vijeka, prosječni troškovi zbog poplava u EU iznosili su oko 4,9 milijardi eura godišnje. Na bazi projekcija o količini padavina sljedećih decenija i postojećih odbrana od plavljenja, troškovi EU će se do 2050. povećati na 23,5 milijardi eura godišnje – kaže profesor Jongman.

 

Samo će donekle pojedine nacije moći da se zaštite izgradnjom boljih i čvršćih brana

na svojim slivovima, ali, po mišljenju autora studije, evropsko društvo bi moralo da stvori znatno jači fond solidarnosti za sve regione u kojima postoji rizik od vodene stihije. Jer, one će se na jedan ili drugi način odraziti na sasvim drugom kraju kontinenta.

 

 

Poplave i olujni pljuskovi na Balkanu – u Srbiji, BiH i Hrvatskoj – takođe su podstakli naučnike na objašnjenja. Specijalizovani časopisi podsjećaju da je “Balkan već iskusio klimatske ekstreme posljednjih godina”. Zima 2011/2012. bila je jedna od najhladnijih i najoštrijih u posljednjih nekoliko decenija, a slijedilo je pakleno ljeto, što je izazvalo neobuzdane požare.