U našoj zemlji najveći broj djece s autizmom provode život izolovani od društva i u potpunoj ovisnosti od porodice. Mnogi od njih nikad ne nauče ni osnovne načine komunikacije. S obzirom na nepostojanje zvaničnih mehanizama rane intervencije i kvalitetne podrške obrazovnom sistemu, nekolicina nevladinih organizacija koja pomažu djeci s poteškoćama u razvoju su jedini izraz društvene brige za ovu djecu.
U okviru svog programa i gotovo isključivo uz pomoć međunarodnih organizacija, EDUS osigurava ranu intervenciju i obrazovanje po najvišim svjetskim standardima za više od 100 djece, od kojih je najveći broj s autizmom.
Pri tom se također zalaže za iznalaženje sistemskog rješenja za pomoć ovoj i djeci s ostalim razvojnim poremećajima u cijeloj zemlji, čime bi se prestala kršiti njihova osnovna ljudska prava na razvoj, obrazovanje i učešće u društvenom životu i ova djeca postala ravnopravna s djecom tipičnog razvoja.
Povodom Svjetskog dana autizma, uz pomoć "Cinema City" i Udruge Pomozi.ba, za djecu iz EDUS-ovog programa organizovan je zabavni program i projekcija crtanog filma.
"EDUS" ("Edukacija za sve") je neprofitna, nevladina organizacija koja razvija i unapređuje obrazovanje i podršku djeci sa i bez poteškoća u razvoju, partnerstvom sa vladinim, nevladinim i profitnim sektorom, kroz edukaciju, informiranje i podizanje svijesti javnosti.
Autizam je neurorazvojni poremećaj koji značajno utiče na sposobnost komunikacije i socijalne interakcije, a karakterističan je i po stereotipnom i repetitivnom ponašanju. Incidencija ovog poremećaja se povećava iz godine u godinu-u posljednjim izvještajima iz SAD-a, (relevantnim i za ostale zemlje, s obzirom da je autizam gotovo ujednačeno zastupljen svugdje u svijetu) , tvrdi se da čak 1 u 50 djece školske dobi (2 posto) ima smetnje koje ukazuju na postojanje poremećaja iz autističnog spektra, što opravdava ocjenu svjetske organizacije "Autism Speaks" da, iako se ne radi o bolesti, nego poremećaju, autizam poprima razmjere epidemije.
Smatra se da će ove i narednih godina u svijetu biti više djece sa dijagnozom autizma nego raka, dijabetesa i AIDS-a zajedno.
Iako je npr. za osobe s autizmom karakteristično izbjegavanje direktnog pogleda, njihova percepcija nadmašuje uobičajenu, i po obimu i po preciznosti. Osobe s autizmom se često nazivaju "autistima" što je pogrešno i nepravedno, jer cijelu njihovu ličnost reducira samo na poremećaj.
Iako naučnici još uvijek nisu precizno utvrdili uzroke autizma, već dvadesetak godina se intenzivno radi na pronalaženju najefikasnije terapije i modela obrazovanja, sa veoma dobrim rezultatima.
Pri tom se težište stavlja na ranu biheviorističku intervenciju i prilagođavanje školskih sistema edukativnim potrebama djece s autističnim poremećajem, kojoj klasični sistem podučavanja ne odgovara, saopćeno je it organizacije Edus.