08 Decembar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
nedjelja, 30 Novembar 2014 03:38

Potrebne promjene

Mnogo je stvari koje treba uraditi i promijeniti u ovoj državi da bi privreda krenula naprijed, jer je dosta toga zapušteno u svim segmentima. Mnogo je propuštenih prilika, pogrešnih odluka koje su nas dovele u ovakvu situaciju. Ali izlaz postoji i on se treba tražiti u sljedećim mjerama.

 

Kao prvo, potrebno je izmijeniti Zakon o PDV-u na način da se on plaća po naplaćenim fakturama, a obračun da se vrši krajem mjeseca. Sadašnji sistem osigurava kreditiranje države, dok se privrednici guše u kreditima i bitku vode sa nenaplaćenim fakturama. Strogo voditi računa o naplati PDV-a. Svi su dužni da plaćaju PDV, te prestati sa praksom da pojedine firme evidentiraju PDV, a ne plaćaju ga i pri tome nastavljaju s radom. Izmjenama Zakona o PDV-u, kako smo predložili, treba osigurati strogu kontrolu uplata poreza kako zdrave firme ne bi bile u neravnopravnom položaju sa takvim neplatišama.

 

Administrativni aparat je preglomazan, a istovremeno izuzetno neučinkovit i to se snažno osjeti u svim segmentima društva. Ogromna sredstva se izdvajaju za administraciju, koja, svima je to vidljivo, koči razvoj i ulaganja. Čak bi bilo bolje da 30 posto tih administrativnih (ne)radnika ne dolazi uopšte na posao, pa čak i da im se isplaćuje plata za njihov nedolazak, nego što svojim neznanjem, političkim pritiscima i slično koče napredak i investicije. 

 

Nadalje, plate budžetskih korisnika su daleko veće od zaposlenika u realnom sektoru, što je apsurd i potpuno pogrešna politika. Kada se plate budžetskih korisnika u najmanju ruku izjednače sa platama u realnom sektoru (tu isključujemo Elektroprivredu, BH Telecom i slično), tada neće postojati toliki interes za zapošljavanje u državnim službama, jer to ne bi više bio unosan posao kao dosad.

 

Na svim nivoima vlasti u budžetima osigurati znatnija sredstva za podsticaj poljoprivrede, te privrede u cjelini. Bar mali dio sredstava da se vrati onima koji ih stvaraju i pune budžet. Samo na taj način ćemo imati zdravo poslovno okruženje i prostor za investicije. 

 

Najmanje 35 posto umanjiti doprinose na platu zaposlenika, barem zaposlenika u proizvodnji, kao poticajna mjera za zapošljavanje i pokretanje proizvodnih programa. Pokretanjem proizvodnje stvorit ćemo novu vrijednost, što će za sobom pokrenuti sve druge procese.

 

Osigurati namjenska kreditna sredstva za proizvodnju sa kamatnim stopama od dva posto na period od 10 godina, sa godinom do dvije grejs perioda, kako bi se proizvođači rasteretili i bili konkurentniji sa inostranim robama sumnjivog kvaliteta.

 

Za preduzeća koja se bave proizvodnjom smanjiti cijenu komunalija (struja, voda, telefon i dr), smanjiti ili ukinuti razne parafiskalne namete (KGZ, KN, naknada za šume, ambalažni otpad), jer se trenutno država ponaša na način da bilo šta da nekom naumpadne za namicanje para u budžet, samo donese novi propis kojim odredi novi namet na privrednike. 

 

Porez na promet nekretnina na kojima je planirana izgradnja proizvodnih pogona, te rentu – naknadu za ranija ulaganja, treba ukinuti uz uslov zapošljavanja određenog broja radnika u kontrolnom periodu. 

 

Oslobađanjem plaćanja poreza na dobit (bar na određeno vrijeme) osiguralo bi se privlačenje stranih investicija, te ulaganje domaćeg kapitala. To bi bio snažan podstrek za privredu. 

 

Pod hitno je potrebno zaštititi domaću proizvodnju od uvoza, propisivanjem carinskih i vancarinskih mjera, te podsticajnim naknadama za izvoz proizvoda. 

 

Izvršiti pritisak na sudstvo i tužilaštvo da se privredni sporovi moraju rješavati u roku od najduže 60-90 dana, a ukoliko to nije moguće sa sadašnjim brojem sudija ili organizacijom sudstva, potrebno je osnovati posebne privredne sudove, koji će rješavanjem privrednih predmeta u zakonskim rokovima spriječiti gašenja firmi u toku dugogodišnjih postupaka, nemogućnosti naplate, te razne prevare prezaduženih preduzeća. 

 

Smatramo da bi ove mjere zasigurno postigle znatne rezultate u kratkom roku. Njima bi se ukinula siva ekonomija, rad na crno, te otvorile hiljade radnih mjesta. Samim tim, povećalo bi se punjenje budžeta po više osnova, pa bi se rezultati osjetili u svim segmentima društva. Privrednicima ostaje nada da će neko imati sluha za njihove probleme, te da će rješavajući probleme privrede, poboljšati i stanje u državi.

 

Ismet Begić za Oslobođenje

(autor je vlasnik i direktor kompanije Almy d.o.o. Zenica)