24 April 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
četvrtak, 20 Februar 2014 05:24

Znate li šta je azbestoza?

POŠTOVANI ZENIČANI! Da li ste upoznati da mi u Zenici osim stalno prisutnog aerozagađenja imamo još jedan veliki problem o kojem se jako malo priča ili što je još gore jako malo zna.A o čemu se radi? Veliki broj zgrada u Zenici sa kosim krovovima koje su napravljene pedesetih i šezdesetih godina pokrivene su azbestnim cementnim pločama. To je većina zgrada u zeničkim naseljima: Crkvice, Odmut, Jalija i Londža.


Pogledajte malo krov svoje zgrade ili panoramu Zenice sa okolnih brda pa ćete se i sami uvjeriti kako veliki broj zgrada ima te sive azbestne krovove. A koliko je azbest kao građevinski materijal opasan po ljudsko zdravlje? Od početka 20. stoljeća hiljade tona azbesta upotrebljavane su u svim razvijenim zemljama u industriji, brodogradnji i građevinarstvu. Nakon što su pouzdano utvrđena teška oboljenja i smrti izazvane udisanjem azbestnih vlakana, prve zabrane upotrebe azbesta propisala je svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1972. 

 

Azbest je u posljednjih 100 godina kriv za smrt velikog broja radnika u industriji, brodogradnji i građevinarstvu kao i stanovništvo koje živi u blizini tog opasnog zagađivača. Prema procjeni WHO u sljedećih 40 godina u svijetu se očekuje obolijevanje i smrt više od 500 000 ljudi zbog posljedica udisanja lebdećih čestica azbesta kojima su bili izloženi u proizvodnom procesu ili zbog čestica oslobođenih pri uklanjanju iz okoliša i erozijom krovova s azbestno-cementnim pločama ili iz otpada rasutog u okolišu. Radi se o milijunima tona nezbrinutog otpada u svijetu. Ta činjenica dovela je do potpune zabrane bilo kakve upotrebe azbesta u većini zemalja. 

 

Posljedice udisanja azbestnih vlakana: pneumokonioza – azbestoza, rak izazvan azbestom, mezeteliom – rak pleure, gastrointestinalni rak (crijeva, bubrezi), o kojem se zdravstveni djalatnici ne izjašnjavaju, iako je poznato da nastaje nakon izlaganja u trajanju od 5 do 40 godina. U EU je na snazi potpuno uklanjanje azbesta iz okoliša i prestanak njegove primjene do 2005. godine. 2001. god u EU parlamentu zaključeno je da su zemlje Istočne Evrope u potpunoj informacijskoj blokadi vezaanoj za opasnosti od azbesta i da je nužna edukacija i promjena legislative vezano za zabranu korištenja azbesta. Zašto je azbest postao tražena sirovina? Azbest je sredinom prošlog stoljeća postao popularan zbog niza svojstava: prirodan materijal, otporan na hemijske i termičke uticaje, našao je primjenu u proizvodima za zaštitu od topline, buke, trenja, termo i elektro izolator. Nalazimo ga u građevinarstvu ( podovi, pregradni zidovi, toplinska izolacija, cijevi vodovoda, ...). Autoindustrija ga koristi za kvačila, kočnice, a nalazimo ga u brodovima, elektranama, rafinerijama, ... U Americi je izbrojano 5000 prozvoda koji sadrže azbest.

 

 Zašto je azbest opasan? Svojstva zahvaljuje tankim i čvrstim vlaknima koja su 1200 puta tanja od kose, ali imaju opasnu sposobnost da se mogu provući kroz prirodni sistem filtracije u ljudskom organizmu i trajno se nastaniti u dušniku, plućima ili crijevima. Kako naše tijelo ne posjeduje mehanizme za razgradnju tog minerala, a zabijena vlakna organizam ne može izbaciti, nakon niza godina dolazi do različitih oboljenja, a kod duže izloženosti dolazi do smanjenog kapaciteta pluća i pojave azbestoze, raka pluća, prsišta, ...Problem azbestno-cementnih krovova je problem koji pogađa sve Zeničane, bez obzira na materijalni i drušveni status, isto kao i aerozagađenje, jer samo uznite u obzir da je Zenica geografski jedna zatvorena kotlina u kojoj sve lebdeće čestice ostaju u toj kotlini i šire se na sve strane i prema svim dijelovima Zenice (najbolji dokaz je zagađenje iz ArcelorMitala koje ravnomjerno zahvata i najudaljenije dijelove grada. 

 

Kao dokaz tome da smo svi jednako ugroženi je i podatak da naš gradonačelnik živi u gradskom naselju koje je direktno ugroženo azbestno-cementnim krovovima, iako nije u zgradi sa azbestno-cementnim krovom, jer su oko njegove zgrade na desetine zgrada sa takvim krovovima. Dovoljno je da samo redovno prolazite pored takvih zgrada i da ste direktno ugroženi.

 

 Najugroženiji su građani koji žive u Crkvicama, Odmut, Jalija i Londža, ali neka se ne zavaravaju građani Zenice koji žive u drugim dijelovima grada da oni nisu ugroženi. Samo uzmite u obzir da su to lagane čestice koje dugotrajno lebde u zraku, a svi dijelovi grada su usko povezani vazdušnim putem. Ako sad ne živite u tim dijelovima grada možda ste proveli djetinjstvo u tim dijelovima grada ili Vam neko od najbliže rodbine sa svojim porodicama žive u nekom od navedenih dijelova grada. Možda niste znali da su neke javne ustanove prekrivene azbestno-cementnim krovovima, npr. zgrada „Stare pijace“, ili tri glavne zgrade OŠ „Vladimir Nazor“ na Meokušnicama. Djeca Meokušnica su direktno ugrožena jer svakodnevno idu u navedenu školu. U ništa boljoj situaciji nisu ni djeca koja idu u OŠ „Edhem Mulabdić“ jer je ta škola okružena sa zgradama sa azbestno-cementnim krovovima, a isto vrijedi i za OŠ „Meša Selimović“, jer je veliki broj zgrada preko puta te škole prekriven azbestno-cementnim krovovima. Isti slučaj vrijedi i za svu djecu Babine rijeke i Crkvica koja moraju proći kroz naselje Crkvice gdje je većina zgrada sa azbestno-cementnim krovovima da bi došli do OŠ „Mak Dizdar“ . Prema ovim podacima možemo zaključiti da je većina naše djece direktno ugrožena, a da su posljedice moguće i za 30-40 godina.

 

 

Posebno ako se ima u vidu da su ti azbestno-cementni krovovi stari po pedeset i više godina i da možda tek sada usljed dotrajalosti postaju opasni po okolinu i zdravlje ljudi.Najbolja akcija je osnovati Udruženje građana koje će se direktno boriti da se građani medijski upoznaju sa dosad još nepoznatim problemom, osnovati fejsbuk grupe, uključiti u problematiku lokalne medije, ekološke organizacije, općinske nadležne službe, uvrstiti u lokalne izborne programe i tražiti od registrovanog Udruženja građana Zenice da svojim uticajem u gradu pomogne u rješavanju problema. Teško je obezbjediti velika materijalna sredstva za projekte mijenjanja starih azbestnih krovova sa novim ekološki prihvatljivim krovovima, ali bar tražiti da u gradu zaživi projekat „marka na marku“ kao što je to urađeno u seoskim sredinama za projekte vodovoda, puteva i rasvjete. Na taj način mnoge zgrade sa 50% učešća vlastitih sredstava i 50 % učešća lokalne zajednice bi mogle realizovati promjenu starih azbestnih krovova, ako uzmemo u obzir da se većinom radi o zgradama koje nemaju liftove i troškove održavanja liftova i osim dotrajalih fasada i unutrašnjih instalacija da im je to jedan od prioritetnih zadataka( promjeniti stare azbestne krovove). 

PROBLEM ĆE BITI I ODLAGANJE TAKVOG OTPADA ALI U TO SE TREBAJU UKLJUČITI I ŠIRE DRŽAVNE INSTITUCIJE.

 

 GRAĐANI ZENICE PROBUDITE SE! i MI IMAMO PRAVO NA ZDRAV ŽIVOT I ŽIVOTNU SREDINU KAO I SVI OSTALI GRAĐANI EVROPE!

 

Dosta toga napisanog o azbestu možete naći na internetu, i za kraj samo neki od sadržaja sa interneta:

 

AZBESTOZA: je progresivna bolest koja nastaje udisanjem azbestne prašine ili azbestnih vlakana. Azbest nije opasan zbog svoje hemijske građe, nego svog svoje strukture u obliku iglica koja se lako zabada u plućne membrane i tamo izaziva hroničnu upalnu reakciju, reakciju stranog tijela. Kod azbestoze sasvim pojednostavljeno rečeno plućima se dešava nešto slično kao kod ciroze, djelatno plućno tkivo se zamjenjuje vezivnim ožilnim tkivom i tako se smanjuje kapacitet pluća. Međutim, azbestoza vas može potpuno zaobići, a da Vam isti taj azbest izazove rak pluća. SIMPTOMI:DISPNEJA (ZADUHA) JE GLAVNI ZNAK, IAKO TREBA NAGLASITI DA SIMPTOMI ČESTO OSTAJU NEPOZNATI. PRVO SE POJAVLJUJE ZADUHA U NAPORU, ZATIM I U MIROVANJU, KAO TREĆI SIMPTOM KAŠALJ, ČETVRTO ČESTI BRONHITIS.  

 

ZAKONSKA REGULATIVA: U Hrvatskoj je u dopuštenim koncentracijama azbestnih vlakana u radnoj atmosferi i u atmosferi naselja potrošeno mnogo medijskog prostora bez znanstvenih, stručnih te medicinskih dokaza...Na simpoziju o azbestu 2006. god. u Poljskoj zaključeno je da u zoni naselja uz industriju koncentracije ne trebaju prelaziti 10 000 vlakana po m3, a preporučena vrijednost za ostala naselja je 1000 vlakana po m3. Ta koncentracija ne jamči apsolutnu zdravstvenu zaštiti ali znatno umanjuje broj i posljedice oboljenja od azbesta.  

 

ZAGREB: Azbest na krovu škola opasan za zdravlje djece, stručnjaci-što prije uklonite, objavljeno 31.05.2011., prema podacimazagrebačkog Ureda za obrazovanje, krovovi 26 osnovnih i srednjih škola sagrađeni sagrađeni su od azbestnih ploča. Točno 17 408 učenika osnovnih i srednjih škola u Zagrebu svakodnevno prijeti da obole od neizlječive bolesti-azbestoze.

 

EKOLOŠKA BOMBA USRED BANJA LUKE: Stanari „Pentagona“ jedne od kako kažu najljepših zgrada u Banja Luci, već tri godine bezuspješno traže pomoć gradskih vlasti za zamjenu azbestnog eternit krova. Naime, nakon što su 2008. godine saznali da su ploče na krovu njihove zgrade kancerogene neprestano strahuju od obolijevanja. Tvrde i da je već nekoliko ljudi umrlo od raka pluća dok se njih deset liječi od ove opake bolesti. Zabrinuti stanari koji žive u dijelu ove zgrade u Ul. Nikole Pašića kažu da su se prve sumnje o štetnosti azbestnog krova među komšijama pojavile2007. godine. Tada su primjetili da stanari učestalo obolijevaju od teških bolesti, a to su odmah povezali sa azbestom. U zaključku analize Instituta Master pojašnjava on navedeno je da zbog svih Banjalučana vrijedi zamjeniti dotrajale ploče. Na zgradi ima nekoliko hiljada kvadratnih metara azbestnih ploča, a čestice se usljed vjetra brzo šire. Da mi neko tu sad pokloni stan ne bih živio u njemu. Posljedice po zdravlje od izloženosti azbestnim česticama su izvjesne, a čovjek nakon 15-20 godina udisanja počinje osjećati posljedice. Udahnute čestice azbesta nije moguće izbaciti iz organizma i one se trajno zadržavaju u tijelu, te grade novu strukturu koja kasnije uzrokuje karcinom, navedeno je u analizi...Prema procjenama, za zamjenu na zgradi krova Pentagona koja ima 350 stanova potrebno je više od 2000 kvadratnih metara novog krova. Međutim u Institutu Master kažu da je mnogo komplikovanija demontaža azbestnog krova koji mora da se radi poposebnim uslovima i skladišti na poseban način. To može koštati više nego postavljanje novog krova. Azbest je u svijetu prepoznat kao opasan materijal još 1970-ih, a kod nas se ugrađvao jer nisu imali dovoljno saznanja koliko je opasan. Pretpostavljam da ga sada nema na tržištu i da se ne ugrađuje u nove zgrade. Nažalost ovo nije usamljen sluča, azbestni krovovi su i u Lazarevu na barakama...    

SANEL AKVIĆ
za Zenicablog