29 Mart 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
nedjelja, 06 Oktobar 2013 03:52

Velike kucačke greške

Greške se dešavaju, naročito tokom tipkanja. Nekada prođu neopaženo, a nekad mogu da ugroze veliki broj ljudi. Predstavljamo vam najgore greške u istoriji.


Da li ste čuli za “Googol.com”?

Lari Pejdž i Šon Anderson su 1997. sjedeli za stolom na Stenford univerzitetu i smišljali imena za masivni sajt sa još nekim diplomcima. Anderson je predložio Googolplex, što je jedan od najvećih opisivih brojeva. Strana bi se kraćeno pisala “googol”. Anderson je odmah provjerio dostupnost domena, ali kada je pisao ime, napravio je nekoliko grešaka. Napisao je “google”, a pošto mu se to ime dopalo, odmah je registrovao sajt na svoje i ime Serža Brina. Ostalo je istorija.

 

Špinat nije tako sjajan

Njemački hemičar Erih fon Volf slučajno je promašio decimalu u proračunu sadržaja željeza u špinatu. Matematičari znaju šta to znači – on je “povećao” nivo željeza u ovom povrću deset puta, u odnosu na stvarnu vrijednost. Tako je 3,5 grama željeza, postalo 35 grama. Iako je druga grupa istraživača primijetila grešku 1937. mit se zadržao, pa i dan danas mornar Popaj poručuje da je snažan zahvaljujući špinatu.

 

Možda bismo znali više o Veneri

NASA je 1962. planirala da pošalje Mariner 1 misiju na Veneru, kako bi saznala više o nama najbližoj planeti. Međutim, raketa je eksplodirala samo pet minuta od polijetanja.

U svjedočenju pred Kongresom, Ričard Morison, direktor NASA za lansiranje raketa, kaže da je samo jedna greška u pisanju jednačine na kompjuteru izazvala skretanje s kursa. Krivac – izostavljena linija iznad slova. Artur C. Klark je za ovu misiju rekao da je “upropaštena najskupljom crticom na svijetu”. Greška je koštala američku vladu 80 miliona dolara.

 

Pogrešni novčići

Nekadašnji direktor kovnice novca u Čileu, Gregorio Inigez, odobrio je proizvodnju 1,5 miliona novčića od 50 pezosa na kojima je ime države bilo ispisano pogrešno. Na novčićima je pisalo “CHIIE”, umjesto “CHILE” pored ozbiljne siluete čileanskog nacionalnog heroja. Inigez je otpušten poslije tog incidenta.

 

Bez telefona 12 miliona ljudi

Krajem juna 1991. 12 miliona ljudi širom SAD ostalo je bez telefonske veze. Međutim, studija je pokazla da je neko napravio grešku u kucanju tokom ispisivanja softvera koji kontroliše signale za regulaciju telefonskog saobraćaja. Jedan zaposleni upisao je “6” umjesto “D”. Telefonske kompanije izgubile su svu kontrolu nad mrežama.