16 Decembar 2017
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
subota, 03 Januar 2015 03:09

Godina recesije, protesta...

Na području Bosne i Hercegovine i Srbije, te u nešto manjoj mjeri Hrvatske, u maju su se desile katastrofalne poplave kakve nisu zabilježene u posljednjih stotinu godina. Albanski premijer posjetio Beograd nakon 68 godina, a Dubrovnik njemačka kancelarka Angela Merkel. Sarajevo obilježilo 100. godina od Prvog svjetskog rata. Papa Franjo pohodio Tiranu.

 

Države jugoistočne Evrope popularno zvane područje Zapadnog Balkana 2014. godine obilježila je recesija i teška finansijska kriza praćena budžetskim deficitom, protesti brojnih kategorija stanovništva, ali i prirodne katastrofe.

 

Na području Bosne i Hercegovine i Srbije, te u nešto manjoj mjeri Hrvatske, u maju su se desile katastrofalne poplave kakve nisu zabilježene u posljednjih stotinu godina. Bosna i Hercegovina je pretrpjela ogromne štete, posebno na području Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.

Poplave u BiH, Srbiji, Hrvatskoj… 

 

Prema podacima Vijeća ministara BiH, oko 950.000 ljudi u Bosni i Hercegovini moralo je napustiti svoje domove zbog poplava, dok je oko 1,5 miliona ljudi pogođeno tom elementarnom nepogodom. Poplave i druge nepogode pogodile 60 općina u BiH, a velika oštećenja evidentirana su na putnim komunikacijama i željezničkoj infrastrukturi, koji su uz domaćinstva najviše stradali. Prema procjenama, ukupne štete nastale usljed poplava iznose 3,98 milijardi KM, odnosno 2,04 milijardi eura.

 

Poplave u BiH: Situacija na terenu izuzetno teška, veliki broj ljudskih života ugrožen

Usljed poplava u svim sektorima u Srbiji pričinjene su štete koje iznose najmanje 1,5 milijardi eura. Taj iznos se odnosi na sve sektore, uključujući kuće, obrazovne ustanove, cestovnu infrastrukturu, željeznicu, proizvodni sektor, poljoprivredna dobra. U poplavama u Srbiji potpuno je uništeno 485 kuća, a veliki broj je pretrpio znatna oštećenja. Zbog poplava najmanje 12.000 hektara obradivog zemljišta nije se moglo koristiti cijelu jednu poljoprivrednu sezonu.

 

U katastrofalnim poplavama koje su u maju pogodile Srbiju poginulo je 57 osoba, 23 su se utopile, a evakusano je 31.879 građana.

Na Donatorskoj konferenciji u Bruxellesu sredinom jula za otklanjanje posljedica poplava u BiH i Srbiji pod motom “Obnavljamo zajedno” u kojem su zemlje pojedinačno iznosile svoje doprinose, BiH je obećano 809 miliona eura, a Srbiji 995,2 miliona eura. Ukupno na donatorskoj konferenciji prikupljeno je 1,846 milijardi eura.

 

Potrebe BiH nakon katastrofalnih poplava iskazane su u iznosu od 650 miliona eura, dok je Srbija izrazila potrebu od 800 miliona eura. Štete od katastrofalne poplave samo na području županjske Posavine u Hrvatskoj dostigle su 200 miliona eura.

U rudarskoj nesreći u rudniku Raspotočje u Zenici, početkom septembra poginulo je petero rudara. Rudari su poginuli nakon gorskog udara koja se desio na dubini od 200 metara.

 

Gorjele i državne zgrade, protesti i štrajkovi 

 

U februaru su u Bosni i Hercegovini održani masovni protesti građana, što je rezultiralo ostavkama vlada u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom i Sarajevskom kantonu, ali je do izbora nove vlade došlo jedino u Tuzli. Ostale su ostale u tehničkom mandatu do općih izbora u oktobru 2014. godine, a na pozicijama su još uvijek jer niti u jednom kantonu u bh. entitetu Federacija BiH nisu izabrane nove.

Vezano: Kako su ubili Plenum u BiH ili vidi mu glave

Isto je i sa Vijećem ministara BiH i Vladom bh. entiteta FBiH koje su i dalje u tehničkom mandatu, jer nisu izabrani njihovi nasljednici.

 

Ono što je okarakterisalo februarske proteste u Bosni i Hercegovini bilo je paljenje zgrade Predsjedništva BiH, ali i zgrada, sjedišta kantonalnih vlada u Sarajevskom i Tuzlanskom, te Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok su one u Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom teško oštećene.

U Hrvatskoj u 2014. su također, evidentirana brojna nezadovoljstva građana. Hrvatski branitelji održavaju u Zagrebu proteste želeći da ukažu na potrebu efikasnijih mjera u sprečavanju samoubistava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih porodica.

 

Inače, ratni vojni invalidi i branitelji od 20. oktobra na protestu ispred sjedišta Ministarstva traže ostavku resornog ministra Predraga Matića, njegove zamjenice Vesne Nađ i pomoćnika Bojana Glavaševića, kao i da se u što kraćem roku izradi i ustavni zakon o braniteljima koji više nijedna politička opcija ne bi mogla da mijenja.

 

Sindikati prosvjete u Srbiji obustavljali su rad u stotinama škola tražeći da im se plate ne smanjuju, a advokati u Srbiji štrajkuju više mjeseci nezadovoljni Zakonom o javnom beležništvu i o prometu nepokretnosti, ali i posljednjim izmjenama tog akta o kojima je raspravljala Skupština, zahtijevajući da im se vrate poslovi koji su od 1. septembra u nadležnosti notara.

 

U Makedoniji su u decembru održani antivladini protesti zbog prijedloga zakona kojim je predviđeno da svi honorarni radnici od 1. januara 2015. godine plaćaju doprinose u iznosu od 35 odsto, kao i stalno zaposleni. Na ulicama glavnog grada Makedonije protestovalo je i više hiljada studenata zbog najave uvođenja državnog ispita u visoko obrazovanje, a u više gradova širom Makedonije Albanci su u više navrata protestovali nezadovoljni presudom kojom su šestorica njihovih sugrađana osuđena na doživotnu kaznu zatvora za ubistvo petorice mladih Makedonaca.

Zgrada makedonske vlade bila je, također, meta napada nepoznatih počinilaca.

 

I u Albaniji su u više navrata održani protesti predvođeni opozicijom pod navodima da premijer Edi Rama nije ispunio obećanja data u predizbornoj kampanji. Obećanja se odnose na besplatnu legalizaciju, otvaranje 300 hiljada radnih mjesta, ukidanje PDV za račun za struju, besplatno liječenje i smanjenje poreza.

 

Početkom decembra najava iz Rusije da će obustaviti projekat “Južni tok“ sa razočarenjem je dočekana u Srbiji. Srbija je iz budžeta za 2013. godinu za projekat “Južni tok” planirala 75 miliona eura, a isto toliko su sredstva koja su obezbijeđena od Gazproma.

Vlasti u Srbiji bile su obezbijedile i sredstva za eksproprijaciju zemljišta potrebnog za izgradnju gasovoda “Južni tok“ u iznosu od 24 miliona eura. Ovim je u Srbiji propala investicija procijenjena na 1,7 milijardi eura.

 

Albaniji status kandidata za EU, Šešelj u Beogradu

 

Nakon 68 godina u novembru je u posjeti Beogradu boravio albanski premijer Edi Rama, a u decembru je u glavnom gradu Srbije održan je Treći Summit Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope (CEE). Poseta Li Keqianga Beogradu je bila prva posjeta jednog kineskog premijera glavnom gradu Srbije nakon 28 godina.

 

Sredinom oktobra u Beogradu je boravio i predsjednik Rusije Vladimir Putin i to povodom proslave 70. godina od oslobođenja glavnog grada Srbije u Drugom svjetskom ratu, oktobra 1944. godine. Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj, pritvorenik Haškoga suda (ICTY) zbog optužbi za ratne zločine, privremeno je početkom novembra zbog liječenja oslobođen pod uvjetom da ne dolazi u kontakt sa svjedocima ili žrtvama te da se vrati na sud nakon što ga se pozove. Zbog svojih poruka na organizovanim mitinzima i istupa u javnosti, hrvatske vlasti su zatražile od Haškog tribunala njegovo vraćanje u Sheveningen.

 

Skupština Srbije usvojila je budžet za 2015. koji predviđa prihode od oko 7,6 milijarda eura, a rashode od 8,9 milijarda, uz deficit od 1,3 milijarde eura. Prva međuvladina konferencija o pristupnim pregovorima Srbije sa Evropskom komisijom održana je u januaru 2014. godine, a na osnovu odluke Evropskog vijeća koje je polovinom 2013. godine odlučilo da otvori pregovore o pristupanju Srbije EU.

U junu Evropska komisija je Albaniji dodijelila status kandidata, nakon pet godina od podnesene aplikacije (2009. godine). U posjeti Albaniji u septembru je boravio i papa Franjo.

 

Nakon 22 godine na Dan Evrope, 9. maja, u Sarajevu je otvorena obnovljena zgrada Vijećnice.  Vijećnica je zapaljena 25. augusta 1992. i tada je uništeno blizu dva miliona knjiga.

 

U Bosni i Hercegovini i Srbiji tokom cijele 2014. godine održano je niz manifestacija posvećenih obilježavanju 100. godina od Prvog svjetskog ili Velikog rata.

 

Novi EU pristup BiH i Jadransko-jonska autocesta

 

Sredinom jula u Dubrovniku je održan sastanak predsjednika država jugoistočne Evrope na kojem je prisustvovala i njemačka kancelarka Angela Merkel. Skup je nastavak dijaloga predsjednika zemalja jugoistočne Eurpoe koji je u ovom formatu započeo u Zagrebu 1. jula 2013. godine, odnosno prvog dana hrvatskog članstva u EU, a nastavljen je sastankom na Brdu kod Kranja 25. jula iste godine s francuskom predsjednikom Francoisom Hollandeom.

 

Krajem augusta nastavljeni su razgovori u Berlinu, a početkom novembra rezultirali su pismom ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, Phillipa Hammonda i Franka-Waltera Steinmeiera, aktivnosti poznatijih kao britansko-njemačka inicijativa kojom je predložen novi pristup za BiH kako bi se deblokirao proces evropskih integracija.

Glavna kočnica na putu BiH ka EU je neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga kojom se traži izmjena Ustava, a 22. decembra navršilo se pet godina od njenog donošenja. Novi pristup podrazumijeva primat u rješavanju ekonomsko-socijalnih pitanja, a izmjene Ustava BiH ostavlja u drugom planu.

 

Krajem augusta u Cavtatu pored Dubrovnika održan je susret premijera BiH, Hrvatske, Crne Gore i Albanije na kojem je dogovorena izgradnja Jadransko-jonske autoceste.

 

Izbori u BiH na Kosovu i Hrvatskoj

 

Opći izbori održani su u Bosni i Hercegovini u oktobru, gdje osim u bh. entitetu RS, uspostava niti jednog nivoa izvršne vlasti još uvijek nije okončana.

 

Početkom decembra Kosovo je dobilo novu vladu i to nakon šest mjeseci od prijevremenih parlamentarnih izbora koji su održani 8. juna. Ustavni sud Kosova u julu je suspendovao odluku kosovske skupštine o izboru Ise Mustafe za predsjednika parlamenta. Postupak je ponovljen, a Mustafa je umjesto na čelo skupštine izabran za premijera Kosova. Predsjednički izbori u posljednjim danima 2014. godine bit će još jedan događaj koji će, kad je riječ o regionu, obilježiti tu godinu.

Izvor: MP