29 Mart 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
ponedjeljak, 28 Juli 2014 05:00

Bajram:obilazite rodbinu,komšije

Muslimani imaju dva praznika - Ramazanski i Kurban-bajram. Ramazanski bajram obilježava se 1. ševala nakon završetka ramazanskog posta, a Kurban-bajram 10. zu-l-hidžeta. Ustanovljeni su druge godine po Hidžri.

 

Ibn Džurejdž priča: "Kada je Muhammed, a. s., stigao u Medinu, zatekao je Medinjane da slave dva praznika. Upitao ih je kakvi su to praznici. Oni su odgovorili: "Mi smo ih u predislamsko doba slavili i u njima se zabavljali i veselili (to je bio Jevmun-nejruz, nova godina po sunčevom kalendaru i Jevmul-mahredžan, jesenja ravnodnevnica). Muhammed, s. a. v. s., reče: "Allah vam umjesto njih daje dva bolja praznika: Kurban i Ramazanski bajram." (Ebu Davud u Sunenu). Bajrami su značajni s nekoliko aspekata: vjerskog, emotivnog i socijalnog.  Muhammed, a. s., preporučio je muslimanima da se u danima Bajrama okupaju, namirišu i obuku najljepšu odjeću koju imaju. Da ujutro rano ustanu i izgovarajući tekbire, odu na musalu ili u džamiju. Da na musali ili u džamiji klanjaju bajram-namaz i saslušaju hutbu.  Muhammed, a. s., sve bajrame za života klanjao je na musali. Samo je jedan klanjao u džamiji zbog kiše. Bajrami se, inače, klanjaju u vremenu duha namaza, tj. kada prođe četrdeset pet minuta po izlasku sunca. Kod nas je običaj da na Bajram u džamiju idu samo muškarci. Allahov Poslanik apelirao je da na dan Bajrama na musalu iziđu i muškarci i djeca i žene i djevojke. Ummu Atija priča: 

 

"Allahov Poslanik, a. s., apelovao je da na dan Bajrama na musallu iziđu žene i djevojčice i djevojke, čak i one djevojke koje nikako ne izlaze iz kuće, pa i žene sa mjesečnicom. Žene sa mjesečnicom su izlazile na musallu radi slušanja predavanja i dove (i da osjete bajramsku atmosferu). Jadna od njih je jednom prilikom rekla: "Allahov Poslaniče, a šta ukoliko neka od nas ne bude imala ogrtača?“ On reče: "Neka joj pozajmi njena sestra po vjeri ako ima viška ogrtač." (Et-Tirmizi u Džami'u). Budući da je Bajram praznik, dozvoljeno je u tim danima i zapjevati i proveseliti se i zabaviti se u granicama dopuštenog.  Aiša kaže: "Abesinci bi na Bajram u prisustvu Allahova Poslanika, s. a. v. s., izvodili neke plesove iz njihovog kraja, a ja bih se propinjala na prste da ih iznad Poslanikova, a. s., ramena gledam kako igraju." (El-Buhari i Muslim u Sahihima). Aiša kaže: "Na dan Bajrama nam je došao Ebu Bekr, a u našoj kući dvije djevojke pjevaju o sukobu između plemena Evs i Hazredž koji se zbio u predislamsko doba. Kad to ču, Ebu Bekr reče: "Zar u kući Allahovog Poslanika, s. a. v. s., ti sotonski glasovi?" "Pusti ih, Ebu Bekre, neka pjevaju, reče Vjerovjesnik, s. a. v. s. Svaki narod ima svoje praznike, a danas je naš praznik." (El-Buhari i Muslim).

 

Muhammed, a. s., zahtijevao je od sljedbenika islama da se na dan Bajrama obilaze i posjećuju međusobno. Da obilaze komšije, rodbinu i prijatelje i da se što više međusobno druže. Priča Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik, a. s., rekao: "Jedan je čovjek otišao da obiđe prijatelja. Uzvišeni Allah mu posla meleka u liku čovjeka koji ga upita: Kuda ćeš? Idem da zijaretim prijatelja u gradu. Je li to imaš neki posao ili potrebu kod njega? Nemam, odgovori čovjek, nego ga volim u ime Allaha, a melek mu reče: "Ja sam Allahov izaslanik tebi da ti prenesem da i tebe Allah voli onako kako ti, u ime Njega, voliš tvog prijatelja." (El-Buhari).  Osim vjerskog, zabavnog i emocionalnog, Bajram ima i važan socijali aspekt. Poznato je da je Allahov Poslanik, a. s., propisao sadekatu-l-fitr uz ramazan da bi se pomoglo siromašnim muslimanima da dan Ramazanskog bajrama dočekaju koliko-toliko u izobilju. Za dan Kurban-bajrama propisano je klanje kurbana čije se meso dijeli na tri dijela: jedan dio se ostavlja ukućanima, drugi dio se dijeli prijateljima, rodbini i susjedima, bez obzira na vjeru, dok se jedan dio dijeli isključivo siromašnima.Osim toga, Vjerovjesnik, a. s., poticao je sljedbenike islama da u danima Bajrama što više dijele milostinju siromašnima. Džabir b. Abdullah kaže: Vjerovjesnik, a. s., Bajram bi klanjao prije hutbe , a onda bi održao govor (hutbu). A kad bi završio s bajram-namazom, otišao bi među žene i njima održao govor u kome bi ih podstakao na dijeljenje milostinje. Bilal bi prostro odjeću i žene bi bacale dobrovoljni prilog na nju. To bi poslije Vjerovjesnik, a. s., podijelio siromašnima."


autor je profesor hadisa MAHMUT EFENDIJA KARALIĆ




..