20 April 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
utorak, 15 Juli 2014 11:57

Kandidati za Predsjedništvo BIH

Na oktobarskim općim izborima u Bosni i Hercegovini pojavit će se ukupno 17 kandidata za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine od čega će njih čak 10 biti iz bošnjačkog naroda, četiri iz hrvatskog i najmanje, tri iz srpskog naroda, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA). Kandidate za članove kolektivnog šefa države imat će 11 stranaka, jedna koalicija (SNSD-DNS-SP), dok će četiri i to svi iz bošnjačkog naroda biti nezavisni kandidati.

 

Demokratska fronta (DF) je jedina stranka koja će ponuditi oba kandidata: iz bošnjačkog i hrvatskog naroda iz bosanskohercegovačkog entiteta FBiH. Kandidata PDP-a za srpskog člana koji nije zvanično u Savezu za promjene, podržat će SDS i Srpska napredna stranka (SNS), tako što nisu kandidovali svog predstavnika za srpskog člana Predsjedništva BiH.

 

I drugi pojedini kandidati imat će potporu manjih stranaka sa kojim su u koalicijama na drugim razinama vlasti kao što je predstavnik HDZ-a BiH, Stranke pravde i povjerenja (SPP)...

 

Istovremeno, Bakir Izetbegović iz SDA jedini je koji se kandiduje za novi mandat kao aktuelni član Predsjedništva BiH i njegov predsjedavajući. Anadolu Agency donosi pregled biografija kandidata koji će se naći u utrci za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

 

Kandidat SDA za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović rođen je u Sarajevu 28. juna 1956. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1981. godine. Brojne su društvene aktivnosti kojima je dao svoj doprinos. Tako je bio član Upravnog odbora Fudbalskog kluba Sarajevo, član Upravnog odbora Košarkaškog kluba Bosna, član Upravnog odbora Muslimanskog humanitarnog društva Merhamet kao i član Sabora Islamske zajednice BiH.

 

Dužnost direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo obavljao je u periodu od 1991. do 2003. godine, zastupnik i šef Kluba zastupnika SDA u Skupštini Kantona Sarajevo u periodu 2000. do 2002., zastupnik i šef Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u mandatu 2002. do 2006., a zastupnik i šef Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te predsjedavajući delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope od 2006. do 2010. godine.

 

Na općim izborima održanim 3. oktobra 2010. godine izabran je za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog naroda. Oženjen je i otac jedne kćerke. Sin je rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva BiH.

 

Nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BIH dr. Mustafa ef. Cerić je rođen 1952. godine u Velikom Čajnu kod Visokog. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1972. godine. Diplomirao je na Univerzitetu al-Azhar u Kairu 1978. godine. Bio je imenovan za imama u Islamskom kulturnom centru u Čikagu. Mustafa Cerić je bio glavni imam u Zagrebačkoj džamiji, docent na Islamskom teološkom fakultetu u Sarajevu, predsjednik Udruženja ilmije u Hrvatskoj i Sloveniji. Bio je Profesor na Institutu za islamsku misao i civilizaciju u Kuala Lumpuru u Maleziji od 1991. do 1993., nakon čega 1993. je izabran za naibu reisa u ratnom Sarajevu.

 

Menšuru za vršenje dužnosti reiu-l-uleme primio je 1996., za reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran je 1998., te ponovno 2005. godine. Jedan od osnivača i punopravni član Fondacije za mezarje i memorijalni centar u Potočarima pod 2001. godine. Jedan od osnivača Islamskog evropsko vijeće sa sjedištem u Parizu.

 

Mirsad Kebo, nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je rođen 22. septembra 1947. godine u Mostaru. U Sarajevu je završio osnovnu školu, Treću gimnaziju, a potom diplomirao na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu čime je stekao zvanje diplomiranog inžinjera hemije. Najznačajnije funkcije koje je obavljao u privredi: direktor radne organizacije LIPA Sarajevo, direktor KJP RAD Sarajevo. U dva mandata biran je na funkciju predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo. U periodu 2000.-2001. god. obavljao funkciju guvernera Kantona Sarajevo. Dvije godine bio zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Izabran je za člana Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2003. godine kao ministar za ljudska prava i izbjeglice. Aktuelni je potpredsjednik Federacije BiH. Oženjen je i otac dvoje djece.

 

Kandidat BPS-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sefer Halilović je rođen u Prijepolju u Sandžaku. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, nakon čega je obrazovanje nastavio na vojnoj akademiji kopnene vojske i Fakultetu političkih znanosti u Beogradu i vojnoj akademiji u Zadru. JNA je napustio 13. rujna 1991. Bio je načelnik Glavnog štaba Armije RBiH i članom Ratnog Predsjedništva RBiH do 1. novembra 1993. Na općim izborima 2000. izabran je za zastupnik u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. 2001. je postavljen za ministra za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice u Vladi Federacije BiH. U rujnu 2001. Međunarodni sud ga je optužio za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Uzdolu i Grabovici 1993. U novembru 2005. oslobođen je optužbe. Obnovio je stranku pod novim imenom, Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović. Na općim izborima 2006. ponovno je postao zastupnik Zastupničkog doma PSBiH.

 

Fahrudin Radončić, kandidat SBB-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH rođen je u Ivangradu, u Crnoj Gori, 24. maja 1957. Radončić je poduzetnik i novinar. Osnivač je Dnevnog avaza, dnevnog lista u Bosni i Hercegovini i predsjednik Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine. Za ministra sigurnost Bosne i Hercegovine postavljen je u novembru 2012., a smijenjen u aprilu 2014.

 

Nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Halil Tuzlić rođen je 8. novembra 1963. godine umjestu Podgaj, općina Srebrenica. Srednju rudarsku školu završio je u Srebrenici 1983. godine. Bio je zaposlen u Rudniku mrkog uglja Breza od 1983. do 1997. i radio je na poslovima smjenovođe, a od 1997. do 2005. godine, kao tehnički rukovodilac, bio je zaposlen u firmi Rudex d.o.o. Breza. Bio je vijećnik Općinskog vijeća Breza u periodu od 2008. do 2012. godine. Na općinskim izborima za načelnika održanim 7. oktobra 2012. godine, kao nezavisni kandidat pobijedio je u utrci za načelnika Općine Breza. Oženjen je i otac dvoje djece.

 

Kandidat Demokratske fronte za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Emir Suljagić rođen je 21. maja 1975. u Ljuboviji, Srbija. Doktorirao je 2009. godine na Univerzitetu u Hamburgu. Bio je novinar, književnik, radio je jedno vrijeme kao savjetnik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića. Obavljao je dužnost ministra obrazovanja i nauke u Vladi Kantona Sarajevo u ime SDP-a nakon općih izbora 2010., ali je u maju 2012. podnio ostavku. Do kandidature je bio koordinator koalicije nevladinih organizacija "Prvi mart".

 

Kandidat SDP-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakir Hadžiomerović je novinar i urednik. Svoj novinarski angažman, počeo je 1995. godine pred kamerama Televizije Bosne i Hercegovine. Radio je na OBN-u, magazinu Slobodna Bosna. Nakon "Fres free talk showa", postao je urednik političkog magazina "60 minuta" na FTV-u, a bio je i urednik Informativno političkog programa FTV-a.

 

Hadži Džebrail Bajramović, kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u ime Stranke dijaspore BiH rođen je u Goraždu. Bio je pripadnik ARBiH od prvog dana agresije na RBiH u čiju odbranu je dao i svoj dio tijela te je nosilac i najvećeg ratnog priznanja zlatni ljiljan. Živi i radi u Švedskoj u Geteburgu gdje je i jedan od osnivača Stranke Dijaspore BiH u kojoj je i njen zamjenik predsjednika.

 

Među nezavisnim kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je i Adil Žigić. Osim podataka da je i ranije učestvovao na izborima u utrci za člana Predsjedništva BiH, kao što je 2006. više podataka o njegovoj biografiji nema.

 

Kandidat HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović rođen je u Mostaru, 20. augusta 1956. Predsjednik HDZ-a BiH je od 2005. i izaslanik u Domu naroda PS BiH od 2010. Između 2002. i 2005. bio je hrvatski član Predsjedništva BiH, smijenjen odlukom visokog predstavnika. Između 1998. i 2001. bio je ministar financija i potpredsjednik u Vladi FBiH.

 

Martin Raguž, kandidat HDZ-a 1990 za hrvatskog člana Predsjedništva BiH rođen je u Stocu, 2. marta 1958. Predsjednik je HDZ-a 1990 i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Nakon rata Raguž je imenovan ministrom bez resora u Vladi Federacije BiH gdje je ostao sve do 1996. Između 1997. i 1998., u vrijeme mandata Krešimira Zubaka, bio je šef ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Između 1999., pa sve do imenovanja predsjedateljem Vijeća ministara BiH 2000. bio je ministar za ljudska prava i izbjeglice u Federalnoj vladi Edhema Bičakčića. Nakon općih izbora održanih u oktobru 2000. Raguž je imenovan predsjedateljem Vijeća ministara BiH 18. oktobra 2000. Na toj je dužnosti ostao sve do 22. augusta 2001.

 

Kandidat Stranke pravde i povjerenja Živko Budimir rođen je 20. novembra 1962. u Viru kod Posušja. Pohađao je Vazduhoplovnu tehničku vojnu školu u Rajlovcu kod Sarajeva, koju je završio 1981. Nakon toga pohađa Ratnu školu OS RH "Ban Josip Jelačić", koju završava 2000. godine. Godine 1997. preselio se u Mostar, a u penziju odlazi 2001. kao pukovnik HVO-a i general bojnik HV-a. Nakon penzionisanja postaje sportski djelatnik u Mostaru gdje je sudjelovao u obnovi Odbojkaškog kluba Mostar. Njegova politička karijera počinje ponovno 2006., kada postaje član Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine. Godine 2008. izabran je za člana Gradskog vijeća Mostara. Izborom većine u oba doma Parlamenta Federacije BiH 17. marta 2011. postaje predsjednik Federacije BiH.

 

Zora Terzić-Šeremet, je kandidatkinja Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Podataka o njenoj biografiji - nema.

 

Kandidatkinja Koalicije SNSD-DNS-SP Željka Cvijanović rođena je u Tesliću 1967. godine. Od 12. marta 2013. obavlja dužnost predsjednice Vlade Republike Srpske. Prije toga je bila ministarka za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske. U Tesliću je završila osnovnu i srednju školu. Magistrirala je u oblasti diplomatsko-konzularnog prava na temu "Međunarodno-pravni položaj Evropske unije". Radila je kao nastavnik i profesor engleskog jezika, kao viši prevodilac, a potom i asistent u Misiji Evropske unije u BiH, kao savjetnik predsjednika Vlade za evropske integracije i saradnju sa međunarodnim organizacijama, a obavljala je i poslove šefa Kabineta predsjednika Vlade Republike Srpske i rukovodila Jedinicom za koordinaciju i evropske integracije. U proteklom skupštinskom mandatu bila je član iz reda stručnjaka Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske. Udata je za Aleksandra Cvijanovića, generalnog direktora Zavoda za izgradnju Banje Luke. Majka je dvoje djece.

 

Mladen Ivanić, kandidat PDP-a, a kojeg će podržati grupa opozicionih stranaka okupljenih u Savez za promjene, rođen je 20. novembar 1958. u Sanskom Mostu. Doktor je ekonomskih nauka i predsednik Partije demokratskog progresa. Bivši je predsjednik Vlade Republike Srpske. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1988. godine. Od 1985. godine kao asistent predaje Političku ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, a od 1988. do danas kao vanredni profesor. Predavao je Političku ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu od 1990. do 1992. i na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu od 1992. do 1998. Ivanić je bio predsednik Vlade Republike Srpske od 16. januara 2001. do 17. januara 2003. godine. Trenutno je delegatu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

 

Kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH u ime Stranke pravedne politike je Goran Zmijanjac iz Prijedora. Poznato je samo da se radi o magistru političkih nauka. Ranije se nalazio na listi Srpske radikalne strane dr. Vojislav Šešelj za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Povezani članci (by tag)