17 Novembar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
nedjelja, 12 Februar 2012 01:57

Ibrahim Šišić

ibrahim-sisic4„KB Zenica ima dugu i svijetlu tradiciju pružanja kvalitetnih bolničkih usluga. Cilj nam je unaprijediti postojeće i definisati nove oblasti i discipline u kojim bi bolnica mogla imati komparativne prednosti te ulagati u njihov razvoj. Želimo unaprijediti međunarodnu saradnju, unaprijediti prisutnost bolnice u javnosti kroz širu angažovanost svih resursa, razvoj saradnje sa drugim zdravstvenim ustanovama uz obezbjeđivanje više saradnje sa drugim kantonima kojima možemo pružati usluge, te pozicioniranje pacijenta u centar pažnje kao orjentir buduće organizacije. Želimo razvoj prostornih mogućnosti zbog poboljšanje uslova boravka pacijenata, te tehničko unapređenje bolničkih kapaciteta, i najvažnije, rad na kontinuiranoj edukaciji kadrova i promjeni imidža ljekarskoj struci. Valja nam vratiti dostojanstvo profesiji ljekara. Moramo se jasno distancirati od pojedinaca koji nečasnim radnjama blate ugled časne medicinske profesije. Ovo jesu visoki standardi i teški ciljevi. Međutim, iskustvo me je naučilo da bez visoko postavljene ljestvice nema kvalitativnog iskoraka, nema bilo kakvog napretka. U realizaciji ovih nakana ohrabruju me dvije stvari; znanje i tradicija ove Bolnice i čvrsto opredjeljenje i ranije i ove Vlade da nam pruži materijalnu podršku u ovim nastojanima. Niko ne smije biti zadovoljan sa postojećim stanjem, ne zato što je loše, već zato što može biti daleko bolje“, navodi dr. Ibrahim Šišić, direktor KB Zenica.

Kakav je nivo kvaliteta zdravstvenih usluga u KBZ, te da li je opremljena odgovarajućom medicinskom opremom?
„Kantonalna bolnica pruža usluge sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zapravo, kroz rad 26 medicinskih službi pruža sve vidove sekundarne zdravstvene zaštite, a kroz usluge hemodijalize, humane reprodukcije, neurohirurgije, HIV-a, onkologije, radioterapije, radikalnih hirurških zahvata, usluga laparoskopske hirurgije, onkološke hirurgije, usluge snimanja magnetnom rezonancom, mikrobiološkim uslugama, a pruža i usluge tercijernog nivoa koje su do skora obavljali Klinički centri u Tuzli i Sarajevu. Što se tiče opreme, bolnica raspolaže sa modernom opremom od čega treba spomenuti aparat za magnetnu rezonancu snage 1,5 tesla. dva CT aparata, litotriptor, gama kamera, digitalni rtg aparat, ultrazvučne aparate, laser i fundus kamera za oftamologiju, anesteziološki aparati, sofisticirani laboratorijski aparati... Ali, postoje i dalje velike potrebe za novom opremom. Najvažniji resurs Bolnice predstavlja visokoobrazovani medicinski kadar iz mnogih specijalnost. Mi ćemo sa svoje strane raditi na daljnjoj edukaciji kadrova za nove tehnike i medicinske vještine a od Vlade i nadležnog ministarstva očekujemo da će imati sluha za ove naše zahtjeve, uostalom, kao što su to imali i do sada“.

Da li nedostaja kadra, doktora i posebno medicinskih sestara?
„Bolnica je velika institucija i ukupan broj zaposlenika iznosi 1.526 od kojih 253 jesu visokostručno osoblje. Unatoč činjenici da imamo veliki broj vrhunskih eksperta iz pojedinih disciplina moram kazati da imamo nedovoljan broj specijalista za pojedine discipline što otežava rad. Vidite, za dobrog stručnjaka u jednoj medicinskoj disciplini nužno je nakon fakulteta i potrebnog stažiranja obaviti specijalizaciju koja traje oko četiri godine. Nakon toga treba još barem dodatnih pet godina u radu da bi stekao sva potrebna znanja i samopouzdanje za donošenje teških odluka. Ne zaboravite da se tu radi vrlo često o odlukama koje znaće razliku između života ili smrti. Dakle, bolnici treba još stručnjaka ali to je limitirano novcem i faktorom vremena a nijedno ni drugo ne zavisi od nas. Vjerujem da će ovi mladi kadrovi u saradnji sa iskusnijim predstavljati okosnicu nove vizije naše Bolnice. Naravno manje probleme imamo i sa VSS i VŠ i kadrovima koji nije sistemski riješen na razini države i SSS kadar od kojih u mnogome ovisi standard medicinske usluge. Činjenica je da kvalitet ljekarske usluge mnogi ne osjete i za njega ne znaju. Ali dobar ili loš rad sestara i drugog osoblja svi jako dobro primjete“.

Koje projekte trenutno realizira KBZ?
„Trenutno je u realizaciji projekat radioterapije kao četvrtog centra u državi. Projekat je završen i očekujemo da će uz pomoć Kantona i regije Piemonte, koja je većim dijelom finansirala ovaj projekat, biti pušten u rad početkom marta. Realizacija kreditnog aranžmana za izgradnju centralnog operativnog i centralnog energetskog projekta je većim dijelom završena putem Austrijskog kredita. Nastavak informatizacije Bolnice, (završeno 60 posto) kao i nastavak „Uvođenja kontrole sigurnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga“. Realizacija adaptacije odjela hematonkologije kao adaptacija i opremanje koronarne jedinice“.

Da li u prošloj godini zabilježen povećan broj malignih oboljenja?
„Maligne bolesti su svuda u svijetu značajan zdravstevni problem. Karcinomi kao heterogena skupina oboljenja, imaju incidencu koja je u porastu u svijetu. Iz epidemiloških podataka je već dobro poznato da maligna oboljenja prestavljaju drugu po učestalosti grupu oboljenja, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti. Identična je situacija u BiH pa i ZDK. Posebno je zabrnjivajaući trend prisutnosti ove bolesti kod sve mlađe populacije. Iako ne postoji zvaničan registar malignih bolesti na osnovu pokazatelja možemo konstatovati porast malignih oboljenja. Kod ženske populacije radi se o porastu malignih neoplazmi ženske dojke, zatim pluća te ženskih reproduktivnih organa (grlića maternice i posebno malignomi jajnika). Kod muške populacije, kao vodeći uzrok oboljenja pa i smrtnosti su malignomi pluća, zatim prostate i malignomi debelog crijeva. Iz navedenog se jasno vidi različita zastupljenost pojednih vrsta zloćudnih bolesti što zavisi od genetskih (nasljednih) faktora ali i od izloženosti rizičnim uticajima (pušenje je 85 posto odgovorno za ove bolesti, posebno rak pluća, ishrana, alkohol, fizička (ne)aktivnost, gojaznost, radna i životna sredina, stres, ratne prilike...). Vjerujem da je ekološka situacija jedan od razloga vašem pitanju pa želim kazati da primarni uzroci povećanju oboljelih leže u drugim gore navedenim faktorima, ne isključujući uvjetovanost i faktorom aerozagađenja. Činjenica da je slična incidenca ove bolesti u svijetu a i u drugim gradovima BiH dovoljan je demant takvim paušalnim tvrdnjama. Značajan faktor koji pogoduje porastu karcinoma jeste znatan udio starije populacije. Preko 65 posto svih slučajeva malignih tumora u USA su stariji od 65 godina. Važno je kazati da učestalost i smrtnost se ne povećava samo sa dobi, ne samo zbog starenja kao takvog, nego i zbog činjenice da duži životni vijek znači veću izloženost „kancerogenima“. Smatram da se mora više uraditi na prevenciji ove bolesti. Programi prevencije pored ostalog i imaju za cilj da ukažu građanima da je prevencija, periodični pregledi i edukacija najbolji način zaštite zdravlje“.

{!jomcomment}