08 Decembar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
ponedjeljak, 01 Decembar 2014 05:58

Intervju: Senaid Begić

Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Senaid Begić u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog,  govori o radu Zavoda, Kantonalnoj bolnici Zenica, odnosu javnog i privatnog zdravstva, zapošljavanju pripravnika... 

 

        ONASA: Kako ocjenjujete rad Zavoda zdravstvenog osiguranja Ze-Do kantona i da li imate dovoljan broj uposlenih za potrebe Zavoda? 

 

        BEGIĆ:  Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona je osnovan 1998. godine Zakonom o osnivanju Javne ustanove Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona. Osnivač Zavoda je Zeničko-dobojski kanton. Zavod je neprofitna javna ustanova u državnoj svojini, putem koje građani ulaganjem sredstava, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, u okviru Kantona ostvaruju pravo na obaveznu zdravstvenu zaštitu. Radi obavljanja stručnih i administrativnih poslova osnovana je Stručna služba Zavoda, a njena unutrašnja organizacija je utvrđena Pravilnikom, koji je donesen uz saglasnost Vlade Kantona. U Zavodu je zaposleno 84 izvršilaca. Prema važećoj sistematizaciji Zavod ima 95 radnih mjesta, što znači da u Zavodu trenutno radi sa 11 zaposlenika manje nego je predviđeno sistematizacijom. Starosna struktura uposlenih je takva da će značajan broj u narednom periodu otići u penziju. Smatramo da bi u narednom periodu trebalo raditi na jačanju kadrovske strukture zaposlenih. Tu prije svega mislimo na popunjavanje Službe za trezorsko poslovanje, stvaranje odjeljenja interne revizije, povećanje broja izvršilaca u Službi za pravno-regresne poslove (zbog obima posla), te sistematiziranje radnog mjesta glasnogovornika Zavoda, te prijem farmaceutskog kadra. Nadamo se da ćemo u narednom periodu, uz zajedničko zalaganje svih nadležnih, povećati prihode, te uspjeti ojačati kadrovsku strukturu Zavoda, a sve kako bi povećali kvalitet zdravstvenog osiguranja osiguranih lica sa područja Kantona. 

 

        ONASA: U 2012. godini deficit je smanjen sa 18,8 miliona KM na 14,5 miliona KM, da li je deficit smanjen i u 2013 godini i da li Zavod ima plan mjera da deficit u potpunosti smanji?   

 

        BEGIĆ: Zavod zdravstvenog osiguranja Zenica je 2013. godinu završio sa viškom prihoda u iznosu 3.244.749 KM i cjelokupan višak prihoda je raspoređen na pokriće kumuliranog deficita iz ranijih godina. Ostvareni višak prihoda u 2013. godini je rezultat povećanja naplate prihoda. Zavod je u kontinuitetu povećavao sredstva za zdravstvenu zaštitu i ostvarivao višak prihoda. Ilustracije radi u 2009. godini doznačena su sredstva u iznosu od 127.968.872 KM dok su u 2013. godini doznačena sredstva u iznosu od 139.715.943 KM što predstavlja rast od  9,17 posto. Ako to posmatramo iz ugla ostvarenih prihoda  u 2009. godini su ostvarena 130.683.106 KM, dok su u 2013. godini ostvareni prihodi od 145.945.825 KM što predstavlja rast od 11,67posto. Zavod ima plan mjera za smanjenje deficita, ali zbog preusmjeravanja dodatnih 1,2 posto doprinosa od 1.januaru .2014. godine, za zdravstveno osiguranje sa kantonalnih zavoda na Federalni fond solidarnosti ovaj proces će potrajati malo duži period. 

 

        ONASA: Kako su zdravstvene ustanove u ZDK, posebno Kantonalna bolnica, opskrbljene zalihama lijekova i kako se finansiraju esencijalni lijekovi u ZDK? 

 

        BEGIĆ: Zdravstvene ustanove Zeničko-dobojskog kantona, primarnog nivoa, raspolažu samo sa ampularnim lijekovima koji se nalaze na listi ampularnih lijekova primarne zdravstvene zaštite. Domovi zdravlja moraju imati potrebnu količinu (zalihu) lijekova za najmanje mjesec dana. Uvijek se prema mjesečnim potrebama ampularni lijekovi nabavljaju od dobavljača. Kada su u pitanju lijekovi sa esencijalnih listi, zalihe lijekova se nalaze u ugovornim apotekama i njih, takođe, mora biti dovoljno za najmanje mjesec dana. U bolnicama se primjenjuje bolnička lista lijekova, bolnice prema preciziranim ugovorima sa odabranim dobavljačima vrše permanentnu nabavku lijekova i zanavljaju mjesečne rezerve. Zavod zdravstevnog osiguranja posebno finansira ampularnu/bolničku listu lijekova, i to po glavi osiguranika utvrđeni iznos za svaku kalendarsku godinu.Takođe, postoje i lijekovi koji se ne nalaze na listama lijekova, a čiju nabavku odobrava Ministarstvo zdravstva ZDK prema medicinskim indikacijama. Važno je napomenuti da Zavod zdravstvenog osiguranja uredno izmiruje obaveze kada je u pitanju plaćanje lijekova sa esencijalnih listi i da je u 2013 godini utrošeno 1.430.259 KM za lijekove sa esencijalnih listi, 6.557.263 KM za ampularne lijekove, 530.086 KM za lijekove po posebnom odobrenju što ukupno iznosi  28.517.608 KM. 

 

        ONASA: Može li se u narednom periodu očekivati uvođenje sistema prema kojem bi ljekari imali mogućnost da elektronskim putem  šalju recepte u apoteke, prema uzoru na pojedine zemlje u regionu? 

 

        BEGIĆ: Federalno ministarstvo zdravstva sada provodi informatizaciju primarne zdravstvene zaštite u okviru Projekta jačanja zdravstvenog sektora Informatizacija primarne zdravstvene zaštite se provodi u koordinaciji sa Kantonalnim ministarstvima zdravstva i Zavodima zdravstvenog osiguranja. Realizacijom ovog projekta stvara se neophodna informatička infrastruktura kod ljekara za elektronsko propisivanje recepata. Naredni korak je informatičko povezivanje ugovornih apoteka sa Zavodima zdravstvenog osiguranja i nabavka licenciranog i sertificiranog aplikativnog softvera za elektronsko propisivanje i izdavanje recepata. Poslije prve faze informatizacije primarne zdravstvene zaštite, u planu Federalnog ministarstva zdravstva je veoma brza realizacija projekta e-recept kojim će se omogućiti da ljekari elektronskim putem vrše propisivanje recepata i da se onda u ugovornim apotekama elektronskim putem omogući evidentiranje i fakturisanje realizovanih recepata. 

 

        ONASA: Kako vidite odnos javnog i privatnog zdravstva? 

 

        BEGIĆ: Jedan od osnovnih ciljeva Zavoda jeste unapređenje zdravstvene zaštite za osigurana lica na području Ze-do kantona. U skladu sa tim Zavod je zaključio ugovore sa pojedinim privatnim zdravstvenim subjektima, prvenstveno apotekarske djelatnosti, ali i sa pružaocima najsloženijih vidova zdravstvene zaštite poput ugovora sa Specijalnom bolnicom "Centar za srce BH Tuzla". Zaključivanjem ovih ugovora znatno je unaprijeđen kvalitet i dostupnost pruženih usluga. Skupština Ze-do kantona je usvojila Zakon o javno privatnom partnerstvu, što predstavlja zakonski okvir za saradnju javnih i privatnih partnera, sa ciljem zadovoljenja javnih potreba putem angažovanja privatnih resursa. Ovakav vid javno-privatnog partnerstva može predstavljati revolucionarnu promjenu pristupa rješavanju problema u zdravstvenom sektoru, gdje pojedini resursi moraju ostati javno dobro. U budućnosti zadatak nas u Zavodu i resornom ministarstvu će biti iskoristiti sve one mogućnosti koje pruža primjena ovoga Zakona u cilju olakšanja pristupa najsavremenijim vidovima zdravstvene zaštite za naše osiguranike. 

 

        ONASA: U aprilu 2014. godine potpisali ste ugovor o zapošljavanju na godinu dana sa 56 pripravnika, 22 pravnika i 33 ekonomista, te inženjerom saobraćaja i komunikacija, iz 12 općina ovog kantona. Da li imate u planu zapošljavanje još pripravnika? 

 

        BEGIĆ: Tačna je informacija da je Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona u periodu 2012 - 2014. godine primio 103 pripravnika da odrade pripravnički staž. U 2012. godini primljeno je ukupno 24 pripravnika, u 2013. godini primljeno je 19 pripravnika, a u 2014.godini ukupno 60 pripravnika primljeno je u ZZD Ze - do kantona. Pripravnike smo primili sa planom da i u narednom periodu podržimo programe zapošljavanja mladih nezaposlenih osoba, pružimo priliku za odrađivanjem pripravničkog staža, a samim tim pružimo mogućnost da postanu konkurentni na tržištu rada. 

 

        ONASA: Šta je prioritet u radu Zavoda u narednom periodu? 

 

        BEGIĆ: Unapređenje ostvarivanja prava naših osiguranih lica je imperativ. Više je načina na koje se to može uraditi, od poboljšanja dostupnosti zdravstvene zaštite, smanjivanja vremena čekanja na pojedine usluge, poboljšanje kvaliteta tih usluga i rad na kontinuiranom poboljšanju odnosa medicinskog osoblja i pacijenata. Jedna od mjera za ostvarivanje ovih poboljšanja jeste i aktivno provođenje informatizacije u primarnom sektoru i njegovo uvezivanje u jednistvenu bazu podataka. Na taj način ubrzava se pružanje zdravstvenih usluga, podiže se njihov kvalitet, smanjuje se bespotrebna administracija i pojeftinjuje sama usluga, i što je vrlo bitno mogućnost kontrole i eliminacija zloupotrebe.