05 Juni 2020
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
četvrtak, 25 Septembar 2014 20:44

Elma Porobić

Razlog našeg susreta s Elmom Porobić je njen književni prvjenac, zbirka priča naziva “Tamo gdje se čuje smijeh”. Francuske šiške, veliki osmijeh i dostojanstveno držanje kakvo imaju svi oni koji prakticiraju jogu, očarali su me. Cijeli sat sam uživala razgovarajući s ovom mladom, pametnom i lijepom ženom.

 

- Riječ je o zbirci 11 kratkih priča koje su nastale u jednom dahu ako računamo vrijeme koliko mi je trebalo da ih nakuckam na računaru. Ipak, one su sazrijevale 34 godine u meni. Otkako je knjiga ugledala svjetlo dana, nekoliko puta sam upitana koliko su priče autobiografske, opisuju li stvarne likove iz moje okoline. Naravno da jesu, onoliko koliko je svako djelo takvo, no radi se o bljeskovima moje stvarnosti koji su kroz moje pripovjedačko samoosjećanje zahtijevali i dobijali život u nekim drugim «stvarnostima».

 

“Tamo gdje se čuje smijeh” je nevelika zbirka, knjižica koja je veoma napeta, jer je jezik kojim se Elma izražavala čulan i sažet.

 

- Ideja je došla iz nezaustavljivosti potrebe da ukažem na fragmentarnost naših postojanja, što sam željela naglasiti ukidanjem uobičajeno percipirane cjelovitosti tjeskobnog ljudskog tijela, te ga, ispisujući priče jednim čulnim i mesnim jezikom, snažnih vizuelnih predstava, raskomadati na Srne, Mile, Namike, Sabine, Damire, Dunje, Hane i ostale likove iz mojih priča. Tako priče imaju naslove po dijelovima ljudskog tijela – «Ruke», «Vrat», «Stopala», «Koljena», «Sise»… Priče govore o samoći, gubitku, nedostatku, tišini, o tugama… propituju ono što osjećamo svakodnevno.

 

Promocija knjige najavljena je za 26. septembar u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Recenzent knjige je Željko Grahovac, izdavač je Izdavačka kuća “Vrijeme”, a naslovnu stranu uradio je Kenan Zekić.

 

- Beskrajno se ponosim cijelim timom ljudi koji je učestvovao u stvaranju knjige. Riječ je o talentiranim profesionalcima, koji svom poslu pristupaju predano i sa žarom. Krenuvši od Muamera Spahića, koji je osnivač Izdavačke kuće “Vrijeme”, zatim Kenana Zekića, koji je ponudio vrlo inspirativan i zavodljiv ilustrativni prikaz onog o čemu sam pisala, do divnog Željka Grahovca, koji je poetiku mojih priča izvanredno pretočio u književno-teorijski osvrt – objašnjava Elma.

 

Osim što piše, Elma Porobić je profesorica engleskog jezika i književnosti na Američkom univerzitetu u Sarajevu, gdje predaje dva predmeta – Pristupi književnosti i Usmeno i pismeno izražavanje. Ujedno je i doktorantica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za komparativnu književnost. Riječ je o interdisciplinarnom doktorskom studiju. U želji da propita svoje akademske, ali i lične granice, doktorski studij obuhvata, osim književnih, teatarske i filmske teme.

 

Zašto je dobro biti mladi čovjek u BiH?

 

- U možda više naglašavanom negativnom aspektu bosanskohercegovačke haotičnosti, da je tako nazovem, iznova pronalazim čitav jedan nepresušni makrokozmos s iznimnim stvaralačkim potencijalom, takozvana «mjesta otpora» vladajućem hegemonijskom sagledavanju svijeta. U društvu koje kontinuirano krvari, ujedno se nudi i mogućnost revitalizacije, kojoj svjedočimo na raznim stranama… otkud nam naši Oskari, Medvjedi i Nobelovci. Fascinira me naša upornost da opstajemo usprkos, te da, kako se da naslutiti naslov moje knjige, tragamo za Tamo gdje se čuje Smijeh. Pozvala bih bosanskohercegovačku mladost da bude još odvažnija, hrabrija i upornija u (pre)oblikovanju našeg društva – kaže Elma.

 

AZRAmag