14 Novembar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
utorak, 02 April 2013 06:04

YIHR Intervju: Maida Grizović

 

U sklopu programa “Mladi za pravdu”, aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava u BiH i Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, organizirali su seriju razgovora sa mladim aktivistima, predstavnicima političkih stranaka, te pravnim stručnjacima, a na temu problematike reforme pravosuđa i pristupa pravdi. O ovim i drugim temama,  Bojana Naimarević, aktivistica Inicijative, razgovarala je sa Maidom Grizović, advokatom iz Zenice.

 

YIHR BH: Poznato je da zakonski propisi na području Bosne i Hercegovine nisu harmonizirani. Možete li dati osvrt na taj problem i iznijeti Vaš prijedlog rješenja u cilju poboljšanja postojeće situacije?

 

Grizović: Neharmonizacija propisa u BiH stvaraju pravnu nesigurnost. Stvar je zakonodavne vlasti pojedinih kantona što ne donose propise u skladu sa donesenim propisima na nivou FBiH. Na nivou BiH je opstrukcija političkih stranaka da dođe do harmonizacije pravnih propisa jer još uvijek kod nas je na prvom mjestu "nacionalno pitanje" koje i stvaraju političke stranke jer dok god je ovakvo stanje u državi to trenutnoj vlasti odgovora, a sve to trpe građani. Trenutno ne vidim način rješenja problema jer po postojećoj zakonskoj regulativi svi bi propisi od najvišeg pravnog akta do najnižeg pravnog akta trebali biti u skladu, te da postoje za svaku pravnu oblast jedinistveni propisi na cijeloj teritoriji BiH. Dok se ne uspostavi vlast koja istinski želi da BiH bude pravna država, ovakvu situaciju ćemo imati i dalje.

 

YIHR BH: Kako bi se osigurala nezavisnost i nepristrasnost sudova i tužilaštava neophodno je izvršiti reformu načina njihovog finansiranja u skladu sa europskom praksom. Na koji način, po Vama, izvršiti pomenutu reformu?

 

Grizović: Sudije i tužioce prvenstveno trebaju birati ljudi od struke, profesori pravnih fakluteta, dugogodišlje sudije i tužioci, s tim da se isključivo koji politički uticaj sa strane , predstavnici Parlamenta, kao i advokati jer su isti stranke u postupku. Svakako bi bilo poželjno dase razdvoji po komisijama izbor sudija i tužilaca. 

 

Prvenstveno, stvaranje samofinansiranja kako sudova tako i tužilaštava, kod sudova ovaj princip se može ostvariti uz dodatna sredstva države, ali da to bude posebna stavka na budžetu kojom stavkom isključivo mogu raspolagati predsjednici sudova, a za tužilaštva također otvoriti poseban konto od strane države te uz saglasnost glavnog tužitelja predvidjeti troškove za tekuću godinu te navedeni iznos staviti na raspolaganje glavnim tužiteljima koji bi raspoređivali naznačena sredstva kako za plaće tako i za tekuće troškove tužilaštava. Odvajanjem sudske vlasti od izvršne vlasti kako u smislu izbora navedenih funkcionera, tako i finansiranja istih, možemo tek govoriti o nezavisnosti i nepristrasnosti sudova i tužilaštava.

 

YIHR BH: Kakav je Vaš stav o uspostavi Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine? Koje bi bile prednosti tog rješenja? Postoje li alternative?

 

Grizović: Uspostavljanjem Vrhovnog suda BiH mnogo bi se doprinijelo ujednačenosti sudske prakse na cijeloj teritoriji BiH. Na taj način bi se obezbijedila pravna sigurnost svih građana BiH kao i osnovni princip jednakopravnost pristupa sudu.

 

YIHR BH: Najavljene izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću donose izmjene u izboru glavnog tužioca, ali o promjene u samoj strukturi VSTV-a. Koje je Vaše mišljenje o tome?

 

Grizović: Najavljene izmjene o izboru glavnog tužioca su po meni neodržive, iz razloga što bi na taj način došlo do direktnog uplitanja političkih stranaka u rad tužilaštava koje su trenutno na vlasti. U svakom slučaju VSTV treba da se organizuje tako da postoje dva odjeljenja/komisije, jedna za izbor sudija, a druga za izbor tužilaca. Ta odjeljenja trebaju da budu, kako sam već naprijed navela, sačinjena od stručnih lica koja imaju dugogodišnja iskustva u pravosuđu ili pravnim naukama, a nikako povezana sa političkim strankama.

 

YIHR BH: Mladi pravnici nemaju dovoljno prostora i prilike da stiču praktična znanja. Da li biste i na koji način u tom pogledu izvršili izmjene postojeće regulative i na taj način omogućili većem broju mladih ljudi da se edukuju i unaprijede svoje vještine?

 

Grizović: Trenutna zakonska regulativa nije dovoljno obuhvatila volonterski rad kod određenih institucija ili privrednih subjekata. Mladim ljudima bi mnogo značilo kada završe fakultete da odmah svoje znanje mogu praktično primijeniti zavisno od vrste obrazovanja koje su stekli. Primjera radi, Zakon o advokaturi ne dozvoljava prijem volontera - pripravnika iako bi vjerovatno svaki advokat mogao zaposliti barem po dva pripravnika - volontera. 

 

Sama država se slabo zauzima za zapošljavanje visoko obrazovanog kadra npr. stimulativno zapošljavanje, da država preuzima dio obaveza za poslodavca. Na taj način bi se povećala zaposlenost mladih ljudi. Također, u pripremi je i Zakon o izmjenama penzijsko - invalidskog osiguranja gdje su predviđene duže dobne granice uposlenika, kao i dužina staža, što baca negativno svjetlo na problem mladih ljudi i njihovu mogućnost za zapošljavanje.

 

YIHR BH: Postoje li neki drugi problemi sa kojima se svakodnevno susrećete u Vašem radu, a na koje biste željeli posebno ukazati?

 

Grizović: Svakodnevni problemi sa kojima se susrećem je prvenstveno neujednačena sudska pravna praksa. Dešava se da čak isti sud u jednoj pravnoj stvari, zavisno od sudskog vijeća koje odlučuje o istoj, odluči na različite načine, što se ne bi smjelo dešavati. Masa je ovakvih primjera, te se na taj način stvara pravna nesigurnost, tako da strankama znam reći po zakonu imate pravo, a što će sud reći to ćemo vidjeti. 

 

Također, postoje mnoge pravne praznine, npr. donošenjem federalnih zakona za pojedinu oblast navedeno je da će u skladu sa zakonskim propisima svaki kanton donijeti, odnosno regulisati pravna pitanja iz te oblasti, a što većina kantona to nikada ne urade. Očit primjer je i sa granskim kolektivnim ugovorima. Opći kolektivni ugovor za područje FBiH je donijet 2005.godine, te su u roku od 6 mjeseci trebali biti zaključeni granski kolektivni ugovori što u većini oblasti, zavisno o kojoj grani se radi, nije učinjeno. Najveći problemi sa kojima se također svakodnevno susrećem, jeste i način kako naplatiti pravosnažne sudske odluke od strane Federacije BiH, kantona ili općine.