05 Decembar 2020
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
četvrtak, 09 Avgust 2012 02:45

Halil Mehtić

Ponajviše iznenađenja u netom završenom procesu evidentiranja kandidata za poziciju reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH (IZBiH) izazvala je značajna podrška koju je dobio doc. dr. hafiz Halil ef. Mehtić, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, te bivši predsjednik Udruženja imama - Ilmijja BiH, član Vrhovnog sabora Islamske zajednice za bivšu Jugoslaviju i voditelj Ureda Mešihata BiH za slobodnu teritoriju sa sjedištem u Zenici. Hafiz Mehtić je dobio pet kandidatura i odmah je iza tuzlanskog muftije Huseina ef. Kavazovića, koji je imao 11 kandidatura. Mehtića je podržalo Mostarsko, Zeničko, Bihaćko i Sarajevsko muftijstvo. Kandidiralo ga je i Izborno tijelo Islamske zajednice u Australiji.



Halil ef. Mehtić je uvjeren da on može biti novi poglavar IZ-a BiH.

"Ja sam čovjek koji ne ulazi u utakmicu ako nije siguran da će je dobiti. Oslanjam se u dobronamjernost ljudi koji sačinjavaju Izborno tijelo, a koje će birati budućeg reisu-l-ulemu. Vjerujem da će oni na osnovu mog programa i dosadašnjeg rada u meni, inšallah, prepoznati istinskog lidera koji će s najboljim namjerama pristupiti rukovođenju IZBiH", kaže Mehtić za agenciju Anadolija (AA).

Zahvalio se onima koji su ga predložili za funkciju reisu-l-uleme i članovima regionalnih izbornih tijela koji su podržali njegovu kandidaturu.

"Budući da su mene označavali kao kandidata bez šansi, jer navodno nisam imao svoju infrastrukturu, pet kandidatura je, ipak, respektabilan broj. Taj broj dobiva na značaju kad se ima na umu da su doslovno sve muftije IZBiH nastojale osporiti moju kandidaturu, forsirajući unaprijed pripremljenog kandidata ili kandidate. To znači da je na djelu bio zajednički dogovor kojeg je po svaku cijenu trebalo realizirati. Svjesno su ignorirali kompetencije izbornih tijela koja su samo trebala proslijediti kandidature Saboru. Samo zahvaljujući upućenosti sabornika i upornosti predlagača, dobio sam kandidature. Imajući na umu sve te opstrukcije, hvala Allahu, zadovoljan sam brojem postignutih kandidatura", tvrdi Mehtić.

Kao primjer opstrukcija navodi slučaj Izbornog tijela Islamske zajednice u Hrvatskoj. Iako je, veli, bio predložen, novi muftija Aziz ef. Hasanović je navodno vješto izbjegao njegovu kandidaturu, "spočitavajući mi neke stvari koje su za mene imale kompromitirajući karakter ".

Govoreći o budućnosti IZ-a BiH, istakao je da novi reisu-l-ulema mora intenzivno raditi na duhovnoj obnovi Zajednice. Na tome će graditi platformu i program svojeg rada.

"Ova kampanja za reisu-l-ulemu izbacila je na površinu mnoge naše slabosti, kojih su upućeni u njeno djelovanje bili svjesni i mnogo ranije. Uz to, reisu-l-ulema je najpozvaniji i najodgovorniji za autentično tumačenje i čuvanje dini-islama islama na principu ehli-sunneta vel džema'ata i hanefijskog mesheba, koji je ovdje prisutan više od 500 godina. Pored toga, smatram veoma važnim, a to nisam primijetio ni kog jednog od šest reisu-l-ulema, koliko sam ih upamtio, intenzivan rad i saradnju s imamima kao glavnim nositeljima vjerskog života. Nastojat ću promijeniti svijest i kod naroda i značajnog dijela imama da imamski poziv nije profesija, već najčasnija misija", smatra hafiz Mehtić, dodajući da se uloga imama minimizira u svakom pogledu.

S obzirom na činjenicu da pola bošnjačke populacije živi van granica BiH, smatra važnim da budući reisu-l-ulema uozbilji rad Ureda za dijasporu i da ga temeljito reorganizira. Jer, raskoli koji se javljaju u bošnjačkim džematima diljem dijaspore, podvukao je Mehtić, rezultat su njene zapuštenosti i neorganiziranosti.

Naglasio je važnost reorganizacije obrazovnih struktura unutar IZ-a BiH, počevši od mekteba i vjeronauke u školama, do medresa i visokog obrazovanja. Jer, kako smatra, tu poodavno nisu napravljene značajnije reforme, iako je podučavanje islamu na svim nivoima alfa i omega rada IZBiH.

"U vakufskim dobrima kriju se ogromni potencijali i na najbolji način mogu da osnažuju funkcionalnost i djelovanje IZ. Stoga IZ svim svojim raspoloživim potencijalima treba dati maksimalan doprinos kako bi se vakufska dobra u narednih nekoliko godina vratila IZ, a i drugim vjerskim zajednicama. Krajnje je vrijeme da počnemo raditi na uvođenju evropskog finansiranja vjerskih zajednice", zaključuje Mehtić.

Hafiz Halil ef. Mehtić rođen je u Starom selu kod Donjeg Vakufa 25. augusta 1953. godine. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Islamski teološki fakultet u Sarajevu. Magistrirao je u Karačiju u Pakistanu, a doktorirao na najstarijem islamskom univerzitetu Zejtuna u Tunisu.

U komunističkom montiranom procesu 1986. osuđen je na zatvorsku kaznu od tri godine. U zatvoru je Časni Kur'an naučio napamet, pa je tako jedini bh. hafiz koji je tu časnu titulu postigao u zatvoru.

Inicijator je i jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA). Tokom agresije na BiH bio je i jedan je od organizatora otpora u Zenici i među osnivačima čuvene 7. muslimanske brigade. Također, jedan je od osnivača Islamske pedagoške akademije, sada Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici. Bio je predsjednik Ilmijje - Udruženja uleme BiH, u dva mandata. U posljednjih pet godina je urednik islamskog časopisa Novi horizonti.