22 Septembar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
utorak, 28 Maj 2013 20:15

Nagrađeni Bogdanović i Jašarević

U sarajevskom Domu pisaca proglašeni su pobjednici književnog natječaja naše zaklade za 2013. godinu. Na press konferenciji upriličenoj tim povodom govorili su predsjednik Upravnog odbora Zaklade Anto Stanić, član žirija Amir Brka, glavni urednik Milo Jukić te ovogodišnji laureati. 


Brka je novinare najprije pozdravio u ime Društva pisaca BiH, čiji je predsjednik, kazavši kako Društvo i Zaklada već godinama surađuju na obostrano zadovoljstvo, a potom i kao član Upravnog odbora Zaklade te njenog žirija. Istaknuo je kako su Zaklada i "Stanić grupa" Svjetlana Stanića preuzeli na sebe ulogu mecene u bh. kulturi što je itekako značajno kad se zna kakva je situacija u kulturi u BiH i kakav je odnos vlasti prema kulturi. Anto Stanić izrazio je zadovoljstvo što je Zaklada privela kraju i četvrti ciklus proglašenja najboljih, s ponosom kazavši da se radi o najvećim nagradama u BiH i regiji, a Milo Jukić je pročitao rezultate rada žirija, objavivši tako i imena dobitnika, a i autora te djela koja su ove godine ušla u uži izbor. 

 

Potom su se Brki, Staniću i Jukiću pridružili te novinarima obratili dobitnici nagrada: Feđa Bogdanović, Zlatko Topčić, Selma Kešetović, Berislav Jurič i Adnadin Jašarević. Njihovi rukopisi će narednih mjeseci biti pretvoreni u knjige, a onda će na jesen uslijediti i promocije po BiH i susjednim državama. 

 

DOBITNICI NAGRADA „FRA GRGO MARTIĆ“ ZA 2013. GODINU

 

Kategorija 1 – Nagrada za najbolju zbirku poezije

Feđa Bogdanović rođen je 1980. godine u Zenici, gdje živi i danas. Završio je tehničku školu, nakon koje se uglavnom bavio ugostiteljskim poslom, a godinu dana radio je i na cruiseru u Meksičkom zaljevu. Rukopis koji je dobio nagradu Književne zaklade/fondacije “Fra Grgo Martić” bit će njegova prva knjiga. 

 

Kategorija 2 – Nagrada za najbolju knjigu proze

Zlatko Topčić rođen je 1955. godine u Sarajevu, gdje je završio gimnaziju, a 1977. godine diplomirao na Pravnom fakultetu.

Od 1993. do 2001. godine obavljao je funkciju generalnog sekretara Društva pisaca BiH. Od 2001. do 2011. bio je direktor  i umjetnički rukovodilac Kamernog teatra 55. Sada radi kao direktor Televizije Sarajevo. Član je Društva pisaca BiH i P.E.N. Centra BiH. 

 

Kategorija 3 – Nagrada za najbolju zbirku poezije-prvijenac

Selma Kešetović rođena je 1982. godine u Tuzli. Završila je Gimnaziju “Ismet Mujezinović” u Tuzli. U rodnom gradu diplomirala je na studiju BHS jezika i  književnosti, a rodne studije magistrirala je u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u  Sarajevu. 

 

Kategorija 4 – Nagrada za najbolju knjigu proze-prvijenac

Berislav Jurič rođen je 1980. godine u Tomislavgradu. Piše poeziju i prozu. Dobitnik je prve nagrade za ciklus pjesama na “Šimićevim susretima” 1998. i 2006. godine. Nagrađen je i za najbolji tekst objavljen u studentskom listu Sveučilišta u Mostaru “Opomena”. Živi u Mostaru, gdje radi kao novinar i urednik internet portala bitno.ba. 

 

Kategorija 5 – Nagrada nije dodijeljena 

 

Kategorija 6 – Najbolji književni rad iz oblasti književnosti za djecu 

Adnadin Jašarević rođen je u Zenici 1967. godine. Diplomirao je na odsjeku žurnalistike Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Kao novinar radio u “Oslobođenju” (1989.-92.), NTV Zetel (1992.-96.), a od 1996. do 2007. u RTV Zenica, gdje je uređivao dokumentarni i program iz kulture. Od 2007. godine radi kao direktor Muzeja grada Zenice. 

Surađuje sa brojnim književnim časopisima. Urednik je almanaha za epsku i naučnu fantastiku “Prometej”. Godine 1995. utemeljio je te do 2002. godine vodio zeničku školu stripa.   Autor je devet knjiga, među kojima i prvog bh romana epske fantastike. Uredio je dvije panorama: Deset proljeća, panoramu kratke priče objavljene na području ZE-DO kantona u periodu 1995.- 2005., te prvu panoramu bosanskohercegovačke naučno-fantastične priče Pogled u budućnost. Uređuje i godišnje zbirke priča Festivala fantastične književnosti u Zenici. Od 2007. godine u Zenici organizira međunarodni festival fantastične književnosti „Zekon – Tragovima bosanskog kraljevstva“. Godišnja zbirka priča festivala promovira se i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Za priču Posljednji Robinson dobio je treću nagradu na konkursu “Naše riječi” za najbolju kratku priču objavljenu 2006. godine, a  za knjigu priča Kuća bez prozora nagradu MKM “Zeničko proljeće” za najbolju knjigu objavljenu 2007. godineOd decembra 2012. godine član je Društva pisaca BiH.

 

Na natječaj za nagrade “Fra Grgo Martić" za 2013. godinu stigla su 103 rukopisa. Najviše rukopisa je, kao i svaki put, stiglo u kategoriji 1 (najbolja knjiga poezije), 31, u kategoriji 2 (najbolja knjiga proze) stiglo ih je 27, u kategoriji 3 (pjesnički prvijenac) 18, a u kategoriji 4 (prozni prvijenac) četiri rukopisa. Književni rad inspiriran likom ili djelom fra Grge Martića ili Bosnom Srebrenom poslalo je šest autora, a u kategoriji 6 (knjiga namijenjna djeci) stiglo je 17 rukopisa. 

 

 

Kategorija 1 - Jednoglasno se nagrađuje rukopis pod šifrom “Raskol”, autora Feđe Bogdanovića. 

Kategorija 2 - Većinom glasova nagrađuje se rukopis pod šifrom “Vaci”, autora Zlatka Topčića.

Kategorija 3 - Jednoglasno se nagrađuje rukopis pod šifrom “Vanilija”, autorice Selme Kešetović.

Kategorija 4 - Jednoglasno se nagrađuje rukopis pod šifrom “Delmin Burski”, autora Berislava Juriča. 

Kategorija 5 - Nijedan od prispjelih rukopisa kvalitetom ne zavrjeđuje nagradu, pa ona u ovoj kategoriji neće biti dodijeljena. 

Kategorija 6 - Jednoglasno se nagrađuje rukopis pod šifrom “Vrtaljica”, autora Adnadina Jašarevića. 

Članovi žirija: Amir Brka, Stevan Tontić , Dragan Marijanović 

Književne nagrade „Fra Grgo Martić“ za 2013. godinu  

 

Iz obrazloženja žirija

Kategorija 1: Feđa Bogdanović, Promjene i proročanstva

Poetska zbirka Feđe Bogdanovića otkriva nam ne samo darovitog pjesnika, već i autora s koherentno izgrađenom vizijom svijeta i krajnje samosvojnim, prepoznatljivim izrazom sa „otežanim“ semantičkim punjenjem. U ekonomičnom, ponešto i hermetičnom jeziku ove poezije susrećemo serije začudnih, upečatljivih, katkad i nadrealnih slika pjesnikove i naše zatamnjene stvarnosti, predstava i doživljaja koje čitalac moderne poezije može da „dešifruje“ i prihvati kao dio vlastitog, neuljepšanog i nefalsifikovanog iskustva.

 

Kategorija 6: Adnadin Jašarević, Tamo iza

Glavni lik, dječak Alija, "provlači" se kroz sve priče, i kroz njih čitalac prati njegove pustolovine. Na vješt način isprepletene su bajke koje dječak sluša, pa zatim te bajke i živi, npr. traga za skrivenim blagom, lovi zlatnu ribicu, traži zakopano blago gusara... Neke priče na uspio način preseljene su u san, ima elemenata i legendi, priča iz davnina...

Knjiga počinje pričom u kojoj dječan sa velikom pažnjom čita knjige, traga za novim naslovima, a završava na način da i sam ima literarni dar, te postaje pjesnik.

Knjiga je dobro zamišljena, donosi i drukčije čitanje bajki, koje se, na neki čudan način, prepliću sa životom dječaka (jer ih pokušava živjeti) i njegove družine. Ove proze satkane su na bujnoj dječijoj mašti, čežnji za avanturama, pa i na izmišljanju nekih misterija, a realizirana je nadahnuto i spisateljski vrlo uspješno.