04 Mart 2021
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
srijeda, 07 Decembar 2011 01:39

Husejin Smajlović Istaknuto

Autor 
Ocijeni
(0 glasova)

husejin-smajlovic01Aktuelni načelnik Zenice Husejin Smajlović dao je odgovore na pitanja novinara Oslobođenja, a intervju prenosimo u cijelosti. Podsjećamo u dva navrata da smo načelniku i njegovom kabinetu nudili da mu građani i posjetioci Zenicabloga postavljaju pitanja, što je jednom i pristao, ali nakon postavljanja pitanja od strane posjetilaca ZB, načelnik je jednostavno odlučio da na njih ne odgovori. Zato prenosimo odgovore na pitanja na koje je kolegama bio spreman odgovoriti.

 

Zenica je posljednjih godina u dobroj mjeri promjenila imidž?    

„Ovu 2011. poslije krize smo pokušali i uspjeli da je pretvorimo u godinu najvećih investicija u Bosni i Hercegovini. Kad to kažem onda mislim na Termocentralu, Glavnu gradsku magistralu – GGM, fudbalski centar BiH, saniranje Siđeta, ekonomsko iskorištavanje deponije Industrijskog odlagališta Rača, ali i preuzimanje svih pripremnih radnji za početak izgradnje Plave vode. To su projekti o kojima se u Zenici raspravljalo i govorilo u posljednjih 50-tak godina kao o željama. Oni više nisu želje, već realnost“.
   

Šta je sa Termocentralom. To je projekat oko kojeg je bilo zaista oprečnih mišljenja, šta bi on trebao donijeti Zenici i Zeničanima?   

„Termocentrala je najznačajniji projekat lokalnih zajednica u istoriji balkanskih naroda. To je projekat koji je realiziran sticajem niza sretnih okolnosti. Mi smo se povezali sa stranim investitorom i kao rezultat naše dobre vjere i još uz to kada se problemi vezano u energetskom sektoru nisu riješili, došlo je do realizacije. To za Zenicu znači da ćemo imati 25 posto u vlasništvu Termocentrale čija će ukupna izgradnja pored 265 miliona eura građevinsko-zanatskih radova sa dodatnim troškovima izaći na skoro 400 miliona eura. Mi u taj projekat unosimo zemljište, svoju pamet i nastojanje u pribavljanju saglasnosti i dozvola, a strani investitor ulaže sredstva potrebna za izgradnju. Dobijamo kvalitetan izvor toplotne energije od 170 MW koji će biti dovoljan za postojeću mrežu centralnog grijanja i za njeno proširenje na sva područja grada i prigradskih naselja, zatim ekonomski održivu cijenu toplotne energije, jer smo se dogovorili da bude na nivou troškova, a izuzetno da bude umanjena do 50 posto na period od sedam godina, do otplate investicija, a osim toga dobijamo mogućnost za naše građevinske firme da odrade oko 30 posto poslova na njenoj izgradnji. Realizacija je već počela, a Energoinvest iz Sarajeva i Geosonda iz Zenice su uključene u početku. Biće otvoreno 50 do 80 novih radnih mjesta koja će biti dobro plaćena, čiji će radnici prethodno proći obuku u Americi, a takođe dobijamo dobar dio bitke za zdravu životnu okolinu u Zenici jer umjesto 700 tona uglja koje smo trošili dnevno za potrebe daljinskog grijanja, sad ćemo imati zdrav energent. Dobijamo i naravno i dio prihoda u budžetu“.  

Prosječna plata u Zenici je u donjem dijelu kada je u pitanju država. To svakako donosi nezadovoljstvo kod građana?   

„Zenica je imala jedan problem koji se zove veliki sistem. To je posebno bio veliki problem kada je Željezara sa 23.000 spala na pet-šest hiljada radnih mjesta u okviru BH Steel-a, odnosno 4.000 u okvirima Mittala. Od 2002. imamo stalan rast prosječnog ličnog dohotka u Zenici i imamo tendenciju približavanja prosjeku u Federaciji. Prosjek je često nepouzdana kategorija. Poznato je da privatna preduzeća ne prijavljuju plate u iznosima koje isplaćuju, uz to imamo stalan rast broja preduzeća, imamo 38 preduzeća na hiljadu stanovnika. Naravno ne možete biti zadovoljni stanjem sve dok ima i jedan čovjek koji ne radi, ali isto tako građani Zenice mogu prepoznati i ove pozitivne trendove koji se događaju. Napravili smo Poslovnu zonu, Inkubator, Centar savremenih tehnologija, Tehnološki park, otvorili smo grad, pojednostavili proceduru i nije slučajno što su Cimos i Termocentrala došli u Zenicu. Ipak je ovo područje u kome ima više stranog ulaganja nego u ostatku BiH, tako da ne dijelim te paušalne ocjene da je prosjećna plata najniža. S druge strane imate 90 posto pokrivenost uvoza izvozom, što je najveći procenat u BiH“.   

Nedavno je najavljena mogućnost rekonstrukcije stadiona Bilino polje?    

„Općina Zenica u posljednjih sedam godina je uložila u sportsku infrastrukturu 55 miliona maraka, što je najveća investicija u sport u našoj zemlji. Izgradili smo Arenu u koju smo uložili 38 miliona, zatim atletski stadion u kojeg više od sedam miliona, te četiri-pet miliona maraka u rekonstrukcije i poboljšanje uslova na Kamberoviću i na Bilinom polju, gradimo UEFA centar u koji će biti uloženo osam miliona KM, a uradili smo B teren na Kamberovića polju... Cijenimo da je bitno da se i povećaju kapaciteti Bilinog polja. U tom smislu smo pokrenuli izradu potrebne projektne dokumentacije. Računice govore da samo sa rekonstrukcijom sjevera i juga bi mogli podići kapacitet stadiona na 22.500 sjedišta što bi zadovoljilo potrebe kada igra reprezentacija BiH. Naravno, očekujem da ćemo u toj investiciji naći podršku kantona i Federacije od kojih do sada je nismo nikako imali, pa i države BiH“.
   

Mnogi su imali zamjerke na podizanje kredita za GGM?

 „Kada je u pitanju GGM, to je najveća investicija u saobraćajnu infrastrukturu u FBiH. Njegova izgradnja rješava pitanje saobraćaja u Zenici na način unutrašnjeg saobraćaja u gradu, povezivanje dvije obale i povezivanje ukupnog saobraćaja na postojeći magistralni put M-17 i budući koridor V-C. GGM je dužine 7,85 km i predviđene su dvije faze njene izgradnje. U prvoj od Blatuše do Bojinog Vira gdje idu četiri trake, po dvije u oba smjera, a u drugoj fazi brza cesta od Bojinog Vira do uključenja na koridor V-C. Ta saobraćajnica podrazumjeva izmjenu sve komunalne infrastrukture, grijanja, vodovoda, kanalizacije, telekoma, elektroinstalacija i svega onoga što se nalazi na tome. Uz ovaj projekat rješavaju se sve servisne i pristupne saobraćajnice. To znači rekonstrukcija nekoliko ulica, zatim izgradnju mosta preko rijeke Bosne između Lukovog polja i Raspotočja, izgradnja rondoa kod Doma penzionera, na Bulevaru i ispred Metalurga, te zamijenu željezničkog nadvožnjaka koji onemogućava transport visokih autobusa kod raskrsnice između Radakova, Crkvica i Babine rijeke. Imali su zamjerke da se radi iz kreditnih sredstava. Pa naravno da se radi, jer takve projekte nikada ni u najidealnijem društvenom uređenju, u najprosperitetnijim zemljama nije moguće uraditi bez kredita. Ono što je značajno, mi smo dobili kredit koji je bez kamata, sa troškovima od dva posto. Svi koji znaju za uvjete pod kojim smo to dobili kažu da to nije kredit nego poklon“.

Općinski izbori su za nekih deset mjeseci. Da li će se Husejin Smajlović ponovo kandidovati za načelnika općine Zenica?

  „Nekad mislim da hoću, a nekad da neću. Zašto? Ponekad se razočaram ambijentom koji vlada u Zenici, ali i cijeloj BiH, u kojem je najbolje da ništa ne radite jer vam tada nemaju zamjerke. Kod nas je problem što imamo puno gledaoca na tribinama, puno pametnih, jakih, močnih, glasnih, da kritikuju sve što se na terenu događa. A kada ih pozovete na teren da se pokažu, neće niko. U takvom ambijentu mogu raditi samo ljudi koji kažu pa dobro nek traje koliko traje, nastojaću proći tako da se što manje nasikiram, neću ništa bitno promijeniti. Ko može to, onda nema dileme treba li se kandidirat, ko ne može, onda itekako razmišljam o tome.

Čitano 4336 puta Zadnji put promjenjen srijeda, 07 Decembar 2011 09:17