15 Novembar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
ponedjeljak, 17 Novembar 2014 05:23

Najviše se gine na bh.putevima

Prema posljednjim rezultatima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o broju smrtnih slučajeva na cestama u svijetu, od zemalja regiona Balkana najveći broj zabilježen je u Bosni i Hercegovini, u kojoj su se za samo nekoliko dana ovog novembara desile brojne saobraćajne nesreće s kobnih ishodom. Naime, prema opsežnom istraživanju WHO-a u koje su uključeni podaci od 2010. do 2013. godine, Bosna i Hercegovina za te tri godine „zaradila“ je godišnju stopu smrtnosti od 15,6 na 100.000 stanovnika, a od zemalja regiona slijede je Albanija sa 12,7 osoba, Crna Gora 11,8 i Hrvatska, u kojoj godišnje na putevima smrtno strada 10,4 na 100.000 osoba.

 

Prema studiji WHO-a, zemlje regiona Balkana nalaze se među onima s najvišom stopom smrtnosti na putevima u Evropi. Godišnja stopa smrtnosti na putevima u BiH je skoro četiri puta veća od one u Njemačkoj, a trostruko je veća od broja poginulih osoba na putevima u Austriji. WHO navodi da će smrt na cestama narednih godina postati peti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu koji će prestići HIV/AIDS, malariju, tuberkulozu i druge slične bolesti. Posljednji podaci pokazuju da svakih 25 sekundi u svijetu u prosjeku jedna osoba pogine na putevima. Prema podacima WHO-a, samo 28 zemalja svijeta ima adekvatne zakone kojima se znatno smanjuje stopa smrtnosti na putevima. Povodom toga zatražili smo mišljenje stručnjaka o tome šta je potrebno da prestanemo biti „crna rupa“ evropskih puteva.

 

- Ukoliko se osvrnemo samo na najbliže okruženje, vidjet ćemo da se, između ostalog, i kaznenom politikom nastoji uticati na svijest vozača kada su saobraćajni propisi u pitanju. Za razliku od BiH, u kojoj je nedavnim Zakonom o prekršajima predviđeno da se kazna umanjuje za 50 posto ukoliko se ona plati u određenom roku, kaznena politika u okruženju ide na to da se povećanim kaznama probudi svijest kada je ovaj segment u pitanju - navodi saobraćajni ekspert i saobraćajni sudski vještak Adis Imamović.

 

On navodi primjer da su u Srbiji za vožnju bez položenog vozačkog ispita, pod zaštitnom mjerom ili vožnjom pod utjecajem alkohola predviđene kazne zatvora do 30 dana i novčane od 300 do 600 KM. Ako je takvom vožnjom izazvana nezgoda samo s materijalnom štetom, onda se prekršilac kažnjava zatvorom do 60 dana i novčano 600 do 1.000 KM.

 

- Kod nas u BiH za upravljanje „pod zaštitnom mjerom“ uopće nije previđana kazna u zakonu. Ako vozite pod utjecajem alkohola, kazna je, ako je platite na vrijeme, 25 KM. Ako upravljate vozilom, a nemate položen vozački ispit, kazna redovnom platiši je 50 KM. Znači, otprilike su kod nas deset puta manje kazne. U poređenju s Hrvatskom, stanje je još drastičnije. Mislim da vam je jasno ko i na koji način razmišlja o sigurnosti svojih građana - upozorava Imamović. Osim saobraćajne (ne)kulture uzrokovane blagom kaznenom politikom, ovaj stručnjak navodi da je pozitivan utjecaj na sigurnost u saobraćaju moguće izvršiti i izgradnjom i rekonstrukcijom saobraćajnica, boljom brigom o tehničkoj ispravnosti vozila, drugačijim načinom polaganja vozačkih ispita...

 

- Sve dok se ovom problematikom ne budu bavili stručnjaci iz ove oblasti, BiH će biti na posljednjem mjestu u Evropi. Pogledajte samo nadležnosti. Ministarstva prometa na svim nivoima samo deklarativno vode računa o sigurnosti saobraćaja. Nijedno ministarstvo nema ni operative, a da i ne govorimo o strateškim planovima u ovoj oblasti. Takozvani Akcioni plan 2008.-2013. koji je provodio MUP Federacije dao je određene rezultate. I na tome se stalo - kaže ovaj stručnjak.

 

- za pronađenih 0,5 promila alkohola u krvi vozača, uz prekršaj - 180 KM

- od 0,5 do 1 promila - 250 do 750 KM

- od 1 do 1,5 - 750 do 1.250 KM

-  više od 1,5 promila - od 1.250 do 3.800 KM

- odbijanje testiranja ili prisutnost droge - 1.250 do 3.800 KM ili zatvor od 60 dana

 

Stopa smrtnosti na 100.000 stanovnika godišnje

 

BiH 15,6

Albanija 12,7

Crna Gora 11,8

Rumunija 11,1

Hrvatska 10,4

Bugarska 10,4

Turska 9,6

Grčka 9,1

Srbija 8,1

Makedonija 7,9

Slovenija 6,6