16 Septembar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
četvrtak, 06 Decembar 2012 11:46

Osuđenici u kućnom zatvoru

U Ministarstvu pravde Federacije BiH kažu da kućni zatvor s elektronskim nadzorom praktično primjenjuju, u saradnji s nadležnim sudovima, svi kazneno-popravni zavodi, osim KPZ u Orašju, s tim da će se i tamo ubrzo početi primjenjivati.

 

"Do sada smo zabilježili pozitivna iskustva kada je u pitanju ovakav način izvršavanja zatvorske kazne. Kućni zatvor nije alternativna sankcija, odnosno nije posebna kazna, nego je to način izvršavanja kazne zatvora koji odgovara i društvu, a i osuđenoj osobi. Kućni zatvor se nalazi između dvije opcije, kazne zatvora i uvjetnog kažnjavanja i njime se nastoje izbjeći negativni efekti kazne zatvora po osuđenu osobu, kao što su gubitak radnog mjesta, narušavanje porodičnih prilika, negativan utjecaj zatvorske sredine, stigmatizacija... Ovakvim načinom izvršavanja kazne zatvora štede se znatna finansijska sredstva, rasterećuju se zatvorski sistem i ljudski resursi", kažu u Ministarstvu pravde FBiH za Klix.ba.

U Ministarstvu napominju da je potreban i pristanak osuđenog da bi mu sud izrekao izdržavanje ovakve kazne.

 

Do sada je u tri slučaja prekinuto izvršavanje kazne u kućnom zatvoru i to zbog zloupotrebe. Osuđenici su odmah upućeni na izdržavanje ostatka kazne u zavode. Inače, osim nepoštivanja granica kretanja, elektronska narukvica alarmira nadležne i u slučaju da se temperatura tijela onoga ko je nosi spusti ispod 20 stepeni.

 

"Kod nas 29 osoba izdržava kaznu kućnog pritvora. Generalno do sada nije bilo nekih većih problema, jer se tu ne radi o kriminogenim osobama. Imali smo slučaj da se jedan od osuđenika napio i izašao iz kruga dozvoljenog kretanja, ali onda se obavijesti sud i to se riješi. U suštini su iskustva pozitivna i to je dobra praksa za one ljude za koje je zatvor prestroga kazna, a sloboda mu je previše. To je jedan od načina da se rasterete zatvori. Kada osuđenici koji nose narukvicu prekrše neko pravilo, alarmira se uređaj u Mostaru kod ovlaštene firme koja je dobila taj posao na tenderu, a potom oni obavještavaju zatvor, a i mi to možemo pratiti. Oni iz Mostara obavijeste zatvor, a zatvor policiju, koja potom ide na mjesto gdje osuđenik izdržava kaznu", kazao je za Klix.ba Nihad Spahić, direktor KPZ Zenica.

 

Osuđenici koji služe kaznu pod elektronskim nadzorom počinili su uglavnom imovinske delikte i slična "blaža" krivična djela. "Što se tiče ograničenosti kretanja, to zavisi od konfiguracije zemljišta, zgrada u okolini, ali mislim da je domet nekih sto metara, a ako je otvoreni prostor, onda nešto više, i do 200 metara", kaže Spahić.

 

Kada je u pitanju drugi bh. entitet, Republika Srpska, u njemu još uvijek ne postoji mogućnost služenja kazne u kućnom pritvoru uz elektronski nadzor, mada bi u dogledno vrijeme trebala biti pokrenuta procedura za izmjenu Krivičnog zakona i mogućnost uvođenja služenja kazne uz elektronski nadzor, rečeno nam je u Ministarstvu pravde RS.