19 Septembar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
petak, 12 Decembar 2014 02:19

Prevent među 10 izvoznika

Najveći uvoznici u BiH su godinama unazad uglavnom i njeni najveći izvoznici, što svakako negativno utiče na ukupnu strukturu bh. privrede, ocijenili su ekonomski analitičari. Naime, suština je u tome da u tim najvećim poslovima BiH daje samo radnu snagu i neki mali dio domaćih sirovina, dok sve ostalo otpada na uvoz. Mišljenja bh. ekonomskih stručnjaka najbolje potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH o top deset uvoznika i izvoznika za ovu godinu, u kojima se iste firme kao lideri pojavljuju i na strani uvoza i na strani izvoza.

Tako su se među deset najvećih uvoznika – izvoznika iz BiH našli “Optima grupa” Banjaluka, “Prevent” Visoko, “Global Ispat – Koksna industrija” Lukavac, zatim “ArcelorMittal” Zenica, “Aluminij” Mostar, te Tvornica obuće “Sportek” Kotor Varoš.

Sve to, prema mišljenju ekonomista, upućuje na činjenicu da BiH nema dovoljno repromaterijala za proizvodnju, te je prinuđena da ga uvozi i onda ovdje prerađuje.

Inače, podaci UIO BiH o deset najveći uvoznika i izvoznika iz BiH pokazali su da BiH najviše uvozi sirovu naftu i gorivo, dok se najveći izvoz ostvaruje sa dijelovima za auto-industriju i nisko obrađenim sirovinama iz oblasti rudarstva.

Igor Gavran, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, potvrdio je da su već tradicionalno duži niz godina unazad najveći izvoznici iz BiH uglavnom i njeni najveći uvoznici.PREVENT GLAVNA 2

“U suštini, kada pogledamo i poredimo uvoz i izvoz dobijemo prilično malu razliku u vrijednosti, koja je u stvari taj neki uloženi rad i dio domaćih sirovina”, rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, vrlo često se dešava da kod lon poslova u tekstilu i proizvodnji obuće BiH bukvalno uvozi kompletno sve potrebne komponente.

“To, s jedne strane, pokazuje neodstatak domaćih repromaterijala, a sa druge strane u takvim aranžmanima je jedino i moguće raditi na ovaj način, jer ako mi na primjer u tekstilu nemamo svoju predionicu i svoj tekstil s porijeklom, jedina je mogućnost da ga uvezemo”, smatra Gavran i dodaje da sve to negativno utiče na ukupnu strukturu privrede u BiH.

S tim u vezi, on je naveo primjer promjene odnosa u trgovini, kada je u pitanju oblast energetike, pokretanjem Rafinerije nafte u Brodu.

“Tada je značajno smanjen uvoz naftnih derivata, jer smo dobrim dijelom prešli na uvoz sirove nafte, koja se onda prerađuje. To je bio ogroman dobitak svake godine kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni”, istakao je on. Nešto slično bi se, kako je naveo, moglo uraditi i kada je u pitanju eksploatacija i prerada boksita u BiH, koji se vadi iz domaćih rudnika i prerađuje u glinicu u Zvorniku.prevent_0

“Kada bi se ta glinica dalje mogla prerađivati u BiH, primjera radi u mostarskom ‘Aluminiju’, i onda potpuno eliminisati potrebu za uvozom glinice u BiH, to bi bile stotine miliona KM svake godine manjeg uvoza i mnogo kvalitetnija dobit od izvoza”, smatra Gavran.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da BiH nažalost nema sirovina za tekstilnu i obućarsku industriju, te da se u tom slučaju radi o lon poslovima. Sa druge strane, kazao je da je logično da je među najvećim uvoznicima onaj ko proizvodi naftne derivate, jer nemamo sirove nafte.

“Ono što je bitno u svemu tome je da se u našoj zemlji da neka dodata vrijednost tom proizvodu, pa da se onda izvozi i to je pozitivna stvar”, smatra Grabovac.