19 Oktobar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
četvrtak, 26 Juni 2014 04:18

Otežana naplata koncesija

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Informaciju o koncesijama na vodama za 2013. godinu. S obzirom na to da se radi o značajnom prirodnom resursu, ali i potencijalno stabilnom izvoru prihoda, Vlada je raspravljala o neophodnim poboljšanjima u ovoj oblasti. Naime, do 2013. godine Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodijelilo je osam koncesija za flaširanje vode na području Kantona od čega četiri u Tešnju, dvije u Zenici i po jednu u Maglaju i Olovu. Ove koncesije dodijeljene su na 30 godina. Za izgradnju mini hidroelektrana do 2013. godine dodijeljeno je devet koncesija, a dosad su izgrađene i puštene u pogon tri: MHE Bistričak, Čardak i Čajdraš.

 

Prošle godine podneseno je 12 samoinicijativnih ponuda za koncesiju za izgradnju malih hidroelektrana, od kojih je odobrena jedna i to firmi EMY Zenica za gradnju MHE na Pepelarskoj rijeci Općina Zenica. Postupci odobrenja su u toku za firme: HARA iz Visokog (koja želi graditi MHE na rijeci Orlji Općina Olovo), „Energonova“ Sarajevo  (podneseni  zahtjevi za gradnju dvije MHE na rijeci Stupčanici (Olovo),Banjsko-rekreativni centar „Aquaterm Olovo“, Javno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Zenica (zahtjev za korištenje pitke vode na rezervoaru Crkvice za gradnju MHE Kamenolom Zenica), firma „Adria energy“ Zenica (zahtjev za MHE na rijeci Ograini,Općina Zenica), „Higracon“ Sarajevo (MHE na rijeci Tribiji Općina Vareš), dva zahtjeva firme „Eskimo S2“ Kakanj (na rijeci Zgošći, Općina Kakanj i na Šerićkoj rijeci, Općina Zenica), zatim  firma „GTUD DELA“ Kakanj (podnijela  zahtjev za gradnju tri MHE u Općini Kakanj, na rijekama: Žuća, Mala rijeka i Marušićka rijeka), „Berlijeta“ Visoko (zahtjev za gradnju MHE na rijeci Fojnici, Općina Visoko.) Još četiri firme podnijele su zahtjeve za gradnju malih hidroelektrana, ali su odbijeni jer nisu ispunjavale uslove propisane kriterijima i Zakonom o koncesijama ZDK .

 

Posebna problematika kod koncesija za vode je naplata koncesionih naknada koja je i u 2013. godini bila daleko ispod zadovoljavajuće. Firme koje se bave eksploatacijom mineralne i prirodne vode za piće duguju od momenta potpisivanja ugovora do 31.12. 2013. ukupno 288.380 KM (naplaćeno je samo 61. 016 KM) i pored toga što su iznosi koje je propisalo resorno ministarstvo minimalni u odnosu na zakonske mogućnosti za naplatu koncesija. Za neke od ovih preduzeća već su pokrenuti postupci raskida ugovora ili tužbe za naplatu zaostalih dugovanja, a ovaj proces raskida ugovora i prinudne naplate nastavit će se i u ovoj godini. Inače, od naplaćenih sredstava, prema važećem zakonu, 70 odsto se vraća općinama u kojima se vrši eksploatacija prirodnih resursa, a 30 odsto je prihod Kantona. Kada bi se povećala naplata, to bi automatski značilo veće i brže punjenje kako općinskih tako i kantonalnog budžeta. Stoga je na sjednici Vlade naloženo resornom ministarstvu da u što kraćem roku ažurira naplatu dugovanja i to u direktnom kontaktu sa firmama dužnicima s kojima će dogovoriti protokole izmirenja ovih obaveza.

 

Osim ovog, Vlada je usvojila i izmjene glavnog projekta mašinskih i elektro-instalacija na zgradi Pravnog i Ekonomskog fakulteta, čime će biti postignuta ušteda od oko 1,5 miliona KM prilikom dovršetka izgradnje zgrade za ovu visokoškolsku instituciju.