18 Oktobar 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
utorak, 11 Septembar 2012 04:01

Zbog suše ostajemo u mraku?

Posljedice suša na prostoru jugoistočne Evrope neće se odraziti samo na proizvodnju hrane i njene cijene. Prema procjenama stručnjaka i relevantnih analitičara, Balkan bi se krajem ove i početkom iduće godine ozbiljno mogao suočiti i s manjkom električne energije, a, po nekima, čak i mrakom. Manjak struje mogao bi se uvelike odraziti i na cijene tog energenta na cijelom prostoru Balkana, što bi, na kraju, mogli platiti građani. Tokom jula i avgusta isporuke cijene struje na berzama skočilesu za 20 posto. Tako sada megavatsat električne energije na Balkanu košta od 55 do čak 75 eura, a cijena dnevne energije čak 85 eura za megavatsat. 



Kako je već potvrđeno u „Elektroprivredi Bosne i Hercegovine“ (EPBiH), zbog dugotrajne suše, odnosno perioda loših hidroloških prilika koji traje već mjesecima, već sada se može procijeniti da će ukupna proizvodnja hidroelektrana JP „Elektroprivreda BiH“ u 2012. godini biti manja od planirane za oko 25 posto. Međutim, ranije je bilo saopćeno da je u prvih šest mjeseci 2012. proizvodnja u hidroelektranama bila manja za 42 posto! S druge strane, ukupna proizvodnja termoelektrana bit će veća za oko pet posto.

Kota „HE Jablanica“ krajem avgusta bila je niža od planirane za oko jedan metar. No, u EPBiH tvrde da će moći izvršiti isporuke električne energije. Znakovito, uvoz električne energije u BiH je porastao za skoro 57 posto ili za 27 miliona KM, dok je, istovremeno, izvoz ovog energenta pao za ogromnih 68 posto ili čak 150 miliona KM.

Predsjednica Federalne regulatorne agencije za električnu energiju (FERK) Đulizara Hadžimustafić kazala je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da su suše ostavile posljedice na proizvodnju električne energije u EPBiH i «Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne". Napominje da to nije slučaj samo u dvije spomenute elektroprivrede, te da su sve kompanije za proizvodnju električne energije na Balkanu okrenute termoenergiji ili uvozu.

"EP HZHB je kompletna bazirana na hidro energiji i na uvozu električne energije. Ona je u ovom periodu, dakle, za sedam mjeseci proizvela oko 63 posto struje u hidroelektranama. Znači da je nedostatak električne energije morala nabaviti na tržištu. To će automatski utjecati na poslovanje te elektroprivrede. S druge strane, EP BiH ima i hidroenergiju i termoenergiju, ali je zbog suša proizvela više termo nego hidroenergije. Ali, EP BiH nedostatak uspijeva pokriti proizvodnjom struje u blokovima termoelektrana", ističe Hadžimustafić.

Dodaje da FERK svakodnevno prati šta se dešava u elektroenergetskom sistemu Federacije BiH. No, tvrdi da nijedna elektroprivreda, za sada, nije dostavila zahtjev za povećanje cijena struje.

"Vjerovatno ćemo pred novu godinu donijeti zaključak šta učiniti. Jer, ovakvo poslovanje EP HZHB, koje je oslonjeno na uvoz, izazvat će ili gubitak ili povećanje cijena električne energije. Također, EPBiH je potrošila više uglja od planiranog, što, također, utječe na cijenu proizvodnje struje. Mada je za šest mjeseci EPBiH pozitivno poslovala. Mi ćemo donijeti odluku o baznoj godini za obje elektroprivrede. To su pripreme za ovakve situacije", navodi Hadžimustafić.

Analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran tvrdi za AA da bi manjak električne energije u BiH uskoro mogao biti još i veći.

„Konkretno u EP HZHB ima samo hidroelektrane. Postoji ozbiljna opasnost da će se, umjesto da se ta struja nadomjesti iz drugih domaćih
elektroprivreda, struja uvoziti u BiH i to po mnogo višim cijenama. Jer će kriza zahvatiti cijelu regiju, što bi se moglo odraziti na cijene struje za krajnje korisnike“, tvrdi Gavran.

Nadalje, on je potvrdio kako postoji opasnost da BiH naprosto ostane bez dovoljnih količina struje pa da se pristupi redukcijama ili da se ona nabavlja po mnogo većim cijenama na inotržištu.

„Postoji takva opasnost jer se godinama u BiH stvara lažna slika da mi imamo neiscrpne potencijale u struji. Mi zaista imamo potencijale, ali veće 20 godina
nismo digli novi elektroenergetski sistem koji znači povećanje proizvodnje. Isključivo zavisimo od prirodnih pojava kao da smo u kamenom dobu. Moramo u BiH graditi kapacitete koji ne ovise o vremenu, a kako bili manje osjetljivi na hidrološku situaciju. Nažalost, dovodimo se do toga da jučerašnji višak struje, kojeg smo prodavali, prelazi u današnju granicu rentabilnosti, a sutra možda i u manjak“, smatra Gavran.

Hilmo Šehović, energetski ekspert sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu kaže da je „hidrologija u BiH kritična“. Upozorava i da je u toku rekonstrukcija bloka 6 od 215 megavata u "Termoelektrani Tuzla", što će se dodatno odraziti na proizvodnju struje.

„Izvjesno je da će bit manjka struje koji će se morat nadoknađivati uvozom. Pogotovo u EP HZHB. Cijene će struje rasti. Slično je stanje i u RS. Čitava BiH će da trpi u ovakvom neuređenom elektroenergetskom sistemu“, upozorava Šehović.

Isto tako, u Srbiji hidroelektrane proizvode 20 posto manje struje nego što je planirano. Iz „Elektroprivrede Srbije“ (EPS) su najavili da će to morati nadoknaditi uvozom. Naime, EPS već od Vlade Srbije traži odobrenje uvoza oko 360 miliona kilovat sati struje za septembar i oktobar ove godine.

U Crnoj Gori godišnje inače nedostaje30 posto struje, a zbog manje dotoka vode na HE “Perućica” i HE “Piva” značajno je opala i proizvodnja struje.

Stručnjaci iz Srbije upozoravaju da je Balkan već suočen s nedostatkom struje, te da je na cijelom Balkanu loša hidrološka situacija dovela do manjka proizvodnje električne energije.

U Hrvatsko je proizvodnja u hidroelektranama, također, za 26 posto manja nego u normalnim hidrološkim godinama. Iz Hrvatske elektroprivreda (HEP) su već najavili da će ove godine zbog suše i niskog vodostaja u rijekama uvesti 1,5 teravata struje više nego što je to slučaj u godinama s normalnom hidrološkom situacijom.

Analitičari ukazuju i na činjenicu da je i albanski CEZ potvrdio kako je skoro učetvorostručio uvoz električne energije i to na 350 gigavat-sati mjesečno sa 100 uvezenih u julu. Na to su bili primorani da sačuvaju elektroenergetski sistem u zemlji od potpunog kolapsa. Makedonija se, također, proteklih nekoliko godina suočava s nedostatkom električne energije i za uvoz struje godišnje troši oko 50 miliona dolara.

Potrošnja struje u zemljama Evrope je porasla do 15 posto. Smatra se kako je jedan od problema i to što je zatvorena nuklearka u Njemačkoj. Velika potražnja za strujom u Evropi kompenzira se izvozom iz Slovenije, Mađarske, te tijelom iz bugarske nuklearke.

U većini zemalja zapadnog Balkana najavljena su poskupljenja struje. U Srbiji će cijene biti iste bar do oktobra. U Crnoj Gori ovo je glavna tema već mjesecima, a posljednjih dana i Hrvatska elektroprivreda (HEP) traži od Vlade Hrvatske dozvolu za poskupljenje od 22 posto.

Lančana reakcija, mogući otkazi

Analitičar Gavran ukazuje da bi zbog loše hidrologije i loše politike u trgovini električnom energijom mogli biti povećani troškovi elektroprivreda, kao i odliv novca u inostranstvo po osnovu vanjskotrgovinskog deficita.

„To bi moglo uzrokovati i dalekosežne gubitke kompanija na koje utječe cijena struje, a onda to dalje vodi smanjenju proizvodnje i otpuštanju radnika. Dakle, pad svih pokazatelja i niži životni standard. Zbog struje može doći do lančane reakcije“, podvukao je Gavran.